Hrvatska osma po debljini među 28 zemalja EU

Hrvatska je među 28 članica Europske unije (EU) na osmom mjesto po broju debelih ljudi (body indeks veći od 30), sa zastupljenošću u populaciji od 18,7 posto, što je iznad prosjeka EU od 15,9 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Četvrtina debelih između 45 i 74 godine

Sklonost debljanju u Hrvatskoj raste s godinama, pa je najviše debelih među populacijom od 45-74 godine, njih 25 posto. No povećana sklonost debljanju pokazuje se već od 35. godine, pa tako u dobnoj skupini od 35 do 44 godine života raširenost debljine iznosi 18,7 posto.

Prevalencija debljine u dobi između 25-34 godine iznosi 8,8 posto dok je kod mladih između 18 i 24 godine manja od 10 posto, a ti su podaci bolji nego u brojnim zemljama EU-a.

Prema spolu, u Hrvatskoj je u odnosu na druge zemlje EU značajnije veći broj pretilih muškaraca (20,7 posto) u odnosu na žene (16,8 posto).

Podaci pokazuju da značajnu ulogu ima stupanj obrazovanja, pa je najviše pretilih u skupni manje obrazovanih (24,9 posto), potom kod osoba sa srednjim obrazovanjem (18,9 posto), a najmanje među visokoobrazovanima (12,6 posto).

Specijalist endokrinolog Jozo Jelčić, koji se dugo godina bavi problemom debljine, kaže kako su ti podaci slični studiji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2003. godine, posljednjoj koja je ozbiljno istraživala prevalenciju debljine u Hrvatskoj, a pokazala je da u Hrvatskoj ima 20 posto pretilih.

Debljina je uzročnik niza bolesti

"Sve to je zabrinjavajuće, jer debljina jest ozbiljan javnozdravstveni problem, uzročnik niza bolesti i urušavanja kvalitete života. To su razlozi zbog kojih se problemom debljine bavi medicina, koja treba raditi na pronalaženju učinkovitih metoda prevencije", kaže Jelčić.

Očekivano je da problem pretilosti raste u starosti, kaže Jelčić, budući da se s godinama mijenjaju prehrambene navike i metabolizam organizma.

Predsjednici Udruge za prevenciju prekomjerne težine Sonja Njunjić nejasno je kako je Eurostat došao do tih rezultata, budući da u Hrvatskoj dosad nije bilo sustavnog praćenja debljine.

Udruga je 2006. godine provela istraživanje o raširenosti debljine u Zagrebu, a tada je mjerena težina 50.000 Zagrepčana. Rezultati su pokazali da je među njima bilo oko 50 posto prekomjerno teških i 20 posto debelih, čiji je indeks tjelesne mase iznad 30, što objektivno pokazuje hrvatski prosjek, tvrdi Njunjić.

Pretilost kod djece u porastu

Ukazuje i na istraživanje o debljini djece iz 2011., koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo na uzorku od 11.000 djece, koje je pokazalo da je pretilost kod djece u porastu.

Uspoređujući te rezultate, koji su utvrdili 24 posto prekomjerno teške i 13 posto debele djece, s istraživanjem iz 2003., po kojem je tada u Hrvatskoj bilo 5 posto djece s prekomjernog težinom i svega 2-3 posto pretile, Njunjić zaključuje kako Hrvatskoj, ako se ništa ne poduzme, epidemija pretilosti tek predstoji.

Ona drži nužnom edukaciju od vrtića do starije dobi, kao i važnost cjeloživotnog vježbanja i tjelesne aktivnosti, koja je danas podcijenjena.

Prema Eurostatu, najviše pretilih je na Malti (26 posto), u Latviji (21,3 posto), Mađarskoj (21,2) i Velikoj Britaniji (20 posto). Najmanje debelih bilježe Rumunjska (9,4 posto), Italija (10,7 posto), Nizozemska (13,3), Belgija i Švedska (14 posto).