Hrvati po potrošnji kave deseti na svijetu

Kava, crni napitak bez kojeg je većini ljudi nezamislivo započeti dan, iza nafte je druga najtraženija roba na svijetu, a Hrvatsku s potrošnjom do šest kilograma po stanovniku godišnje svrstava na dvadeseto mjesto svjetske ljestvice.

Neka istraživanja ukazuju da su najveći potrošači i kavopije Finci koji troše oko 10,35 kilograma kave po stanovniku godišnje, a drugo mjesto s 9,58 kilograma kave po stanovniku godišnje zauzima Nizozemska.

Slijedi Švedska s 9,48 kilograma kave po stanovniku godišnje, Italija zauzima sedmo mjesto sa 6,50 do sedam kilograma po stanovniku godišnje, dok je Hrvatska na dvadesetom mjestu s 5,1 do šest kilograma po stanovniku godišnje, kazao je za Hinu Goran Žižek, nastavnik ugostiteljstva u Srednjoj školi Prelog.

Istraživanje koje je 2012. provela Gfk agencija, pokazuje da u Hrvatskoj 80 posto ljudi starijih od 15 godina ispija kavu svakodnevno.

Taj napitak u početku je bio dostupan samo imućnom sloju, često je izazivao kontradiktorne reakcije, a danas je svjetski globalni fenomen koji svakodnevno povezuje ljude te svoj međunarodni dan obilježava 1. listopada.

Kava svoje podrijetlo vuče iz Etiopije, svoj procvat je doživjela u 15. stoljeću, no još uvijek nije poznato kako je nastala prva šalica kave i odakle zapravo potječe ime, napominje Žižek.

U svijetu postoje oko 73 biljnih vrsta kava. Najpoznatije vrste kave su Arabica i Robusta. Arabica kava je najviše kvalitete, sudjeluje 70 posto u svjetskoj potrebi za kavom, posjeduje note karamele, čokolade i lješnjaka, te sadrži od 0,8 posto do 1,7 posto kofeina. Robusta je rodnija i otpornija od arabice, sadrži veći postotak kofeina, od 1,5 do četiri posto. Ima snažniji i gorči okus, dok zrna Arabice daju manje kiselkasti i puniji okus.

Branje kave predstavlja delikatan proces, a za branje jednog kilograma kave potrebno je izdvojiti nekoliko sati.

Žižek navodi da je za jednu šalicu espressa potrebno od sedam do 7,5 grama kave ovisno o vrsti kave. Za to je potrebno oko 42 zrna kave (jedna bobica sadrži dva zrna kave).

Vezano za kontroverze koje je izazivala, Žižek navodi kako je 1605. jedan dio kršćanstva bio za ispijanje kave, a drugi dio je bio protiv. Stoga se tražilo od pape Klementa VIII. da zabrani kavu koju su svi nazivali "đavoljim napitkom". Nakon što je kušao kavu, učinio je suprotno, te zamolio vjernike da prigrle i zavole napitak.

U tom istom stoljeću na području Engleske (Londonu), žene su objavile peticiju jer su im muževi cijelo vrijeme provodili u kavanama, gdje one nisu imale pristup. S toga su objavile peticiju jer su smatrale da im se muževi iz kavane vraćaju neproduktivni, kao i pustinja iz koje dolazi ta samonikla biljka. Smatrale su da je čitavo čovječanstvo u opasnosti od izumiranja.

Premda žene nisu ulazile u kavane u Osmanskom Carstvu jedno je vrijeme vladao zanimljiv običaj - mladoženja je morao obećati da nikada neće ostaviti ženu bez kave, a kršenje tog obećanja smatrano je legitimnom osnovom za razvod, piše Zvjezdana Antoš u katalogu izložbe "Idemo na Kavu" koja je prije devet godina organizirana u Etnografskom muzeju, prenosi Hina.

Ideja da kava liječi pijanstvo, zadržala se do danas, iako, napominje Žižek, u tome nema mnogo istine. "Liječi mamurluk, ali zapravo usporava čišćenje krvi od alkohola. Djeluje stimulativno nakon 15 minuta i traje od pet do šest sati", ističe.