Slavni kontroverzni bogataš Howard Hughes umro je petog travnja 1976. godine tijekom leta zrakoplovom. Taj čovjek, koji je ostao zapamćen kao redatelj, pilot, filmski producent i poslovni tajkun, imao je tijekom života teških psihičkih i fizičkih problema.
Hughes je bio jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Njegovi roditelji umrli su prije nego je navršio 19 godina. Naslijedio je znatno bogatstvo i uvećao ga svojim ulaganjima.
Financirao je snimanje skupih i kontroverznih filmova, koji su čak osvajali Oskare, a u kojima su znale nastupati cijele flote od stotinjak aviona. Hughes je konstruirao nove tipove zrakoplova i sam njima letio na pokusnim letovima.
Oborio je nekoliko svjetskih rekorda u brzini leta avionom. Poznat je i po tome što je sagradio avion s najvećim rasponom krila u povijesti – H-4 Hercules s čak osam motora.
Izgleda da je Hughes patio od opsesivno-kompulzivnog poremećaja koji ga je prisilio da se sve više povlači iz svijeta. Zatvarao bi se u hotelsku sobu i gledao filmove. Jedan te isti film znao je pogledati 150 puta zaredom. Bojao se bakterija pa je predmete doticao samo pomoću maramica.
U zadnje vrijeme života okružio se mormonima (pripadnicima Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana), jer je jedino u njih imao povjerenja, premda sam nije bio mormon.
Nakon što je umro, iza njega je ostalo bogatstvo od 2,5 milijardi dolara. Mormoni iz Salt Lake Cityja iznijeli su na svjetlo dana njegovu oporuku u kojoj je dao 1,56 milijardi dolara njihovim raznim dobrotvornim organizacijama.
Međutim, na sudu je ta oporuka proglašena falsifikatom, pa su ogromnu Hughesovu imovinu naslijedili njegovi rođaci, njih dvadeset i dvoje.
Howard Hughes rođen je u mjestu Humble u blizini Houstona u Teksasu, 24. rujna 1905. godine.
U školi se Howard, zbog posesivne i neurotične majke koja ga je poprilično razmazila, nije previše družio sa svojim kolegama.
Kad mu je bilo četiri godine, njegov je otac stvorio veliko bogatstvo izumom bušačke opreme Hughes Rock Eater, koja je znatno unaprijedila metode vađenja nafte u cijelom svijetu. Tom su se opremom mogle probijati i najčvršće granitne stijene te se ona i danas koristi.
Uz takvog oca nije čudno što je i Hughes od malena vjerovao da čovjek može ostvariti sve što poželi - samo ako se dovoljno potrudi. Povučeni dječak ulagao je golem trud u ono što ga je zanimalo. Često je maštao o plovidbi, pa je naučio Morseove znakove i kao 11-godišnjak konstruirao prvi bežični odašiljač u Houstonu kako bi mogao razgovarati s pomorcima koji su plovili na brodovima u Meksičkom zaljevu.
Za obiteljsku vilu je konstruirao interfon, a potom je uspio staviti motor na svoj bicikl.
Osim oca, na njega su u djetinjstvu snažno utjecala još dva muškarca. Djed Felix Hughes, egocentrični sudac iz Iowe, koji mu je objasnio da čovjek mora prvo ugoditi sebi, pa tek onda drugima, te stric Rupert, romanopisac i brodvejski scenarist, divna osoba koja se katkad pretvarala u monstruma, poput glavnog junaka romana Robert Louis Stevensona "Neobičan slučaj dr. Jekylla i gospodina Hydea".
Malog Howarda opčinjavale su stričeve priče o Broadwayu i susretima s glumicama i pjevačicama.
Upisao se na prestižni fakultet Institute of Technology u Kaliforniji, a poslije se prebacio na isto tako cijenjeni Riče University u Houstonu. No, školu je brzo zapustio nakon što je u devetnaestoj godini ostao bez oba roditelja.
Više o životu jednog od najkontroverznijih Amerikanaca svojega doba pročitati OVDJE.