Global Reseaech otkriva koliko smo daleko od nuklearnog rata

Iako bi se većina složila da je malo vjerojatno da će nuklearne sile koristiti najjače oružje kojim raspolažu, Global Research koji objavljuje članke uvidom u službene dokumente, ne bi se složio s pretpostavkom da smo daleko od nuklearnog rata.

Javno dostupni vojni dokumenti potvrđuju da je nuklearni rat za Pentagon još uvijek mogućnost, piše Global Research.

U usporedbi s 1950-ima, danas je nuklearno oružje daleko naprednije i preciznije. ''Da se ne zavaravano, plan Pentagona da raznese planetu koristeći napredno nuklearno oružje još je otvoren'', zaključuje Global Research.

Bilijuni za novu generaciju oružja

Predvođena 'obrambenim poduzetnicima', (Lockheed Martin, Northrop Grumman, Boeing, British Aerospace i slično), Obamina administracija je predložila bilijun dolara vrijedan plan, tijekom 30 godina koji bi razvio novu generaciju nuklearnog oružja, bombardera, podmornica i interkontinentalnih balističkih raketa, većinom usmjerenih prema Rusiji i Kini, piše GR.

U tijeku je nova utrka u naoružanju. Rusija je zauzvrat odgovorila prijetnjama iz SAD-a, kroz veliku modernizaciju strateškog nuklearnog vojnog arsenala.

Znanstvenici koji imaju ugovor s Pentagonom poduprli su korištenje nuklearnog oružja, za koje se smatra da je bezopasno za okolinu i civilnu populaciju jer eksplozija se događa pod zemljom. Nove nuklearne rakete su termonuklearno oružje u 'dobroj vjeri', s kapacitetom eksploziva između trećine i šest puta jakosti bombe koja je bačena na Hirošimu. Američki Senat dozvolio je njihovo korištenje u ratnoj zoni i njihovo korištenje ne treba dopuštenje Vrhovnog zapovjednika.

Ljudi na vrhu Vlade koji donose odluke o korištenju nuklearnog oružja nemaju ni najmanje pojma o implikacijama svojih djela, tvrdi GR. Nedavno objavljeni klasificirani dokument Pentagona iz 1959. koji potvrđuje da su tijekom Hladnog rata, 1.200 gradova od Istočne Europe do Dalekog istoka bili mete sustavnog uništenja.

Prema planu iz 1956. hidrogenske bombe trebale su se koristiti protiv meta u Sovjetskom Savezu, Kini i Istočnoj Europi. Glavni gradovi sovjetskog bloka, uključujući i Istočni Berlin bili su visoko na listi prioriteta sustavnog uništavanja u atomskom bombardiranju.

Lista gradova na meti

Sadašnja lista gradova je tajna, ali za pretpostavljati je da se na njoj nalaze pojedini gradovi u Rusiji, Kini, na Bliskom istoku i Sjevernoj Koreji, to potvrđuje i AP u citatu izvora iz Pentagona.

Pentagon je aktivno razmatrao korištenje nuklearnih raketa protiv vojnih meta u Rusiji, navodi GP pozivajući se na AP-ov izvor.

Tri su opcije o koje su, tvrde, 'na stolu' Pentagona. Prva je razmještanje antiraketne obrane u Europi s ciljem rušenja ruskih raketa s neba; druga je opcija 'kontra snage' koja bi uključivala preventivni nenuklearni napad na ruske vojne pozicije, i konačno 'sposobnost kompenzacijskog udara' koji uključuje preventivno raspoređivanje nuklearnih raketa protiv meta u Rusiji.

''Mogućnosti idu toliko daleko, netko je implicirao, ali nije rečeno eksplicitno, da će to poboljšati mogućnost američkog nuklearnog oružja da uništi vojne mete na ruskom teritoriju'', GP citira izvor AP-a. Drugim riječima, SAD aktivno priprema nuklearni rat protiv Rusije, smatraju u GR.

Ovakva vanjska politika Washingtona i njezinih NATO saveznica je zapanjujuća. Preventivni napad protiv ruskih snaga, mnogi od njih u blizini naseljenih mjesta, odnijele bi milijune života i dovele do nuklearnog rata koji bi uništio čovječanstvo.

Taktično nuklearno oružje razvijeno je za korištenje u posthladnoratnim konvencijskim konfliktima s trećim stranama. U listopada 2001. ubrzo nakon 11. rujna, američku ministar obrane Donald Rumsfeld, zamislio je korištenje B61-11 taktične nuklearne bombe u Afganistanu. Targeti su bili Al-Qaedini bunkeri u planini Tora Bora. O korištenju tog oružja razmišljalo se i tijekom invazije na Irak 2003. I tijekom NATO-vog bombardiranja u Libiji 2011.

B61-11 je 'precizno oružje slabe nuklearne snage koje ulazi u zemlju protiv podzemnih meta', a te su mete uključivale bunkere u kojima se skrivao irački diktator Sadam Husein.

''Da je Sadam bio najvažnija meta u Iraku, onda bi se moglo argumentirati za korištenje nuklearnog oružja kao što je B61-11 kako bismo bili sigurni da je ubijen i na taj način režim obezglavljen'', stoji u članku Defence News objavljenom 8. prosinca 2003.