Dubrovački intermezzo Josipa Škerlja dolazi u Mostar

Čak 52 slike, 52 priče ispričane kombinacijom tehnika na platnu, koje čine postav imena Dubrovački intermezzo Josipa Škerlja, mostarskoj javnosti  javnosti će biti predočene u četvrtak, 5. svibnja, s početkom u 19 sati u Galeriji Aluminij.  

Izložba će dostupna za besplatno razgledanje u obadva galerijska izložbena salona biti do 17. svibnja.

''Riječ je o zajedničkomu projektu s Maticom hrvatskom Mostar, kojega realiziramo u sklopu ovogodišnjega Mostarskog proljeća, a uz potporu Filozofskoga i Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, te Dubrovačkih ljetnih igara. Izložba je, u daleko manjemu opsegu od 22 slike, prošle godine predstavljena u dubrovačkoj palači Sponza, kao dio Dubrovačkih ljetnih igara, no Škerlj nam za Mostar premijerno nudi još 30 novih slika, svjedočeći i ovoga puta njegovu neraskidivu povezanost s našim gradom. Raduje me što je ponovno našim gostom'',  kazao je rukovoditelj Galerije Aluminij Darko Juka, podsjećajući na Škerljevu izložbu iz 2004. godine u Aluminijevu prostoru.

Postav izložbe potpisuje povjesničarka umjetnosti Barbara Martinović, dok je kustosom, ujedno i autorom kataloškoga stručnog osvrta povjesničar umjetnosti Marin Ivanović koji zaključuje kako je puls slike Josipa Škerlja obrnuto proporcionalan njegovim godinama.

''Suprotnost mladenačkoj snazi i tamnim koketiranjima s rembrantovskim anakronizmom, predstavljaju vedute visokih kolorističkih zasićenja u osmomu desetljeću života. Kako bi dohvatila svaku kap životne sile, slika se otvara i širi, intenzivira registre bojanih polja i sve particije stapa u jednu, nagrizajući pritom motiv i pretvarajući ga iz protagonista u objekt, sredstvo koje je tu kako bi nosilo boju. Evocirajući motive iz ranijih razdoblja i dopunjavajući ih novima, Škerlj je započeo i smisleno zaokružio ciklus najosobnije mu teme, Dubrovnika ljubavnika. Ovaj je Intermezzo umetkom koji zakratko prekida niz događaja u životu Grada, pogled na trenutke između dva koraka po Stradunu, dva bata na zvoniku, dva poljupca među stupovima Sponze ili dva srha s Onofrijeve fontane. Poput fotona, Dubrovnik mijenja svoja svojstva kada zna da ga promatramo, a Škerlj je demiurgom kojemu je dato vidjeti te prizore: koncert ptica u Dvoru, mačke iz visokoga društva, erotske čine… Gotovo da nema nijednoga očišta iz kojega nije slikao Grad, svladavši sve poglede koji su prije zanimali druge slikare, a onda pronašavši vlastite točke iznutra i izvana iz kojih je gledao Dubrovnik, tog svojega ljubavnika. Ova izložba nije nikakova rekapitulacija, ona je Dubrovnik koji buja od života'',  zapisao je, između ostaloga Ivanović.

Inače, Josip je Škerlj rođen 1941. godine u Dubrovniku. Diplomirao je slikarstvo 1965. na zagrebačkoj ALU, u klasi Otona Postružnika. Izlagao je dosad na stotinjak samostalnih i bio sudionikom brojnih skupnih izložbi i likovnih kolonija u Hrvatskoj i izvan nje.

Dobitnikom je niza nagrada i priznanja, a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. O njegovu je djelu snimljeno nekoliko dokumentarnih emisija, a 1996. zasluženo je počašćen i monografijom. No, Škerlj i piše, te je autorom i šesnaest književnih djela. Živi i stvara u Dubrovniku, priopćeno je.