Djevojčicama peglaju grudi vrućem kamenjem

Imala je devet godina kada joj je starija sestra rekla da će joj izravnati prsa kako bi spriječila da joj se grudi razviju prerano. Comfort ju je gledala u čudu dok joj je sestra objašnjavala kako je to za njezino dobro. 

"Rekla mi je da je to zato da se spriječi zlostavljanje dječaka u tinejdžerskoj dobi. No to nije ništa spriječilo", naglašava Comfort.  Rođena je u Nigeriji, a s obitelji se preselila u Veliku Britaniju tri godine kasnije 1998. godine. 

Prije pet godina iz bradavice joj je počela izlaziti nekakva tekućina.  "Jako sam se uplašila, pomislila sam da je možda riječ o nekom tumoru. Bilo je to samo šest mjeseci nakon vjenčanja. Naručila sam se za mamogram, a iako nisu našli nikakav tumor, nisu mogli objasniti zašto se stvara mlijeko", rekla je.

Tradicija obavijena velom tajne

Tradicija ravnanja grudi, 'peglanja' potječe iz zapadne Afrike i dalje je obavijena velom tajne. Nema službenih podataka o njezinoj raširenosti. Majke koje inače izvode taj postupak, smatraju da je riječ o tradicionalnom običaju koji zapravo djevojke štiti od neželjene muške pažnje, seksualnog zlostavljanja i silovanja. Medicinski stručnjaci i žrtve doživljavaju ga kao zlostavljanje djece koje bi moglo dovesti do razvoja fizičkih i psihičkih ožiljaka, infekcija, nemogućnosti dojenja, deformiteta i raka dojke, piše The Guardian.

Ranije ove godine The Guardian je ponudio niz dokaza slučajeva iz Velike Britanije u kojima se djevojčicama prsa 'peglaju' sa vrućim kamenom kako bi se odgodio razvoj prsa. Britanske vlasti izdale su i službenu izjavu obećavajući da će se suočiti sa tim ritualom, kojeg su nazvali zlostavljanjem djece.  Žrtve i oni koji su upoznati sa običajem kažu kako je potrebno učiniti još mnogo toga kako bi se ova praksa u potpunosti iskorijenila.  Liječnica iz Lagosa Nwakanma Onyedikachi Chioma kaže kako se na takav način može ozbiljno ošteti tkivo.

 "Kada dođe do upale odmah se javlja trauma na koži prsa, a neke djevojčice u tom procesu ostanu bez bradavica. Neke imaju ožiljke na koži, ili sekundarne infekcije. Ta trauma može dovesti do razvoja tumora ili kvržica. Kontinuirana trauma prsa direktno je povezana sa rakom dojki. Netko treba o tome progovoriti", kaže.

Rak dojke nakon peglanja

Medicinska sestra iz Kameruna Jose Bekono izgubila je svoju 28-godišnju rođakinju Cathy zbog raka dojke 2018. godine. Liječnici nisu istraživali njezino peglanje grudi kada je imala devet godina, no Bekono je uvjerena da poveznica postoji.

"Njezina baka 'ispeglala' joj je grudi, a na tom mjestu razvila joj se kvržica", rekla je. Ostala je na istom mjestu i počela ju boljeti prije nekoliko godina. Ubrzo nakon toga, dobila je dijagnozu raka dojke.  "Vidjela sam druge poput nje, neke su imale čireve, ciste, no to smo uspjeli izliječiti", naglašava.  Ginekologinja iz Kameruna kaže kako je prošle godine 12-godišnja djevojčica umrla zbog tog postupka, peglanja užarenim kamenom, koji joj je ostavio rupu na prsima.  "Vidjela sam opekotine prvog i drugog stupnja. Posjetila me i jedna 29-godišnjakinja na kojoj je taj postupak ostavio veliki trag, psihički, pa zbog toga ne može razviti intimnost sa suprugom", naglašava. 

Socijalna radnica Ann Marie Christian kaže kako je susrela učiteljicu iz jedne škole na jugozapadu Londona kojoj su učenice priznale da su im majke peglale prsa dok su živjeli u zapadnim afričkim zemljama, prenosi Express.hr.

"Opisala je to kao formalnost, nešto što rade svaki dan, poput neke obaveze, kao kupanja. Njezina majka bez znanja oca radila je to ujutro. Pomogla bi joj da se presvuče, donijela željezne pločice, zagrijala ih, rekla djevojčici da legne na pod u sobi i krenula s rolanjem tih ploča po njezinim prsima. Djevojčica je tada mislila da je to nešto sasvim normalno, i dio toga svega što dolazi uz razvoj grudi. Budući da joj je to radila majka, vjerovala je kako je riječ o nekoj vrsti podrške. I nikada nije sumnjala u ono što radi. Tek je tijekom razgovora sa učiteljicom pomislila da bi to moglo biti štetno. Dijete je opravdavalo taj čin, i nije željela ništa loše govoriti o svojoj kulturi", rekla je.

Pričanje o tome u javnosti može biti jako riskantno i izazvati bijes cijele zajednice koja taj čin smatra dijelom vlastite tradicije. Psihoterapeutkinja Leyla Hussein kaže kako nije u redu da se teret toga stavili na leđa cijele zajednice.

Ne znaju da je loše

"Najčešće zajednica zapravo ne zna da je to nešto loše. Ni ne govore vam nešto puno o tome. Kada ljudi pretpostave da je to normalno neće o tome puno pričati. Njima je to normalno, zapravo neka vrsta slavlja ili proslave. Mogu vas i pozvati na zabavu na kojoj se to događa", objašnjava.  Hussein dodaje kako bi vlast trebala obučiti ginekologe, sestre i babice da o tome razgovaraju sa svojim pacijenticama. 

"Nikada nisam pomislila da je FGM (žensko obrezivanje) nešto loše dok me profesionalci nisu pitali", rekla je.  Comfort kaže kako bi policija i socijalne službe trebale ove incidente doživljavati puno ozbiljnije.  "Ne bi trebali ljude puštati, to se treba zaustaviti. Ovaj se običaj radi već dugo vremena, i prije mog rođenja", kaže Comfort i dodaje kako je i njezina majka doživjela isto. 

"Stigli smo iz Afrike u ovu zemlju. a sada se taj zločin čini i u ovoj zemlji, pa postaje dio problema. To je strani običaj i jasno mi je da policija ne zna kako bi se s tim nosila, no ovdje je i treba ga prepoznati", objašnjava.

"Da se to događa bijelim Britancima, bilo bi nešto sasvim drugačije, i o tome bi se razgovaralo na drugačiji način", naglašava.