Delmatski 'Machu Picchu' u Tomislavgradu

Na području današnjeg zapadnog Balkana, kao i u dijelovima Slovenije, ali isto tako i na pojedinim područjima južne Italije tijekom mlađeg razdoblja prapovijesti živjeli su narodi svima poznatiji pod nazivom Iliri.

Ono što krasi narod Ilira na ovom prostoru, a posebno na prostoru istočnojadranske obale, te u njenom krškom zaleđu tj.Dinaridima, jest njihova brojna graditeljska ostavština kamenih utvrda, zidina, gomila, a posebice tzv. gradina.

Ogroman, pa i ustvari nesaglediv broj ovih prapovijesnih kamenih građevina, obuhvaćajući sve materijalne pokretne nalaze sa ovih mjesta, vrlo čvrsto sugerira, da ovi naši drevni preci nisu bili nikakva 'primitivna' plemena kako to poneki arheolozi misle, već je ustvari riječ o pravoj pravcatoj drevnoj civilizaciji koja se sve više razotkriva kao takva.

A vrlo bitni i neporecivi segmenti koji također sugeriraju jednu svojstvenu civilizaciju prapovijesnog naroda na ovim prostorima jest postojanje pravih prapovijesnih - ilirskih gradova, nekadašnjih drevnih središta pojedinih ilirskih etniciteta i rodovskih zajednica.

Upravo neporecivost postojanja ovih ilirskih gradova pokazuju brojni antički, kao i srednjovjekovni zapisi među kojima se posebice ističu zapisi rimskih i grčkih povijesničara vezano za poznate tzv.Ilirske ratove u kojima su Rimljani više od 200 godina ratovali protiv Ilira upravo na ovim prostorima.

Tako na širem prostoru istočno-jadranske obale i zaleđa od Istre na sjeveru do Crne Gore na jugu postoji nekolicina istinskih pravih ilirskih gradova i danas očuvanih, koji su bili vrlo važni, veliki i moćni centri tijekom prapovijesnog perioda.

Na području Istre to su Nezakcij, gradine Monkodonja i Kunci, na području sjeverne i srednje Dalmacije to su Aserija, Nedinum, Promona, Salona, Andetrij, Issa i Pharos, na području južne Dalmacije to su Arbona (Narona?) i Korkyra, dok su u današnjoj Hercegovini poznati ilirski gradovi Daorson i Delminij.

No, ono što je najzanimljivije gledajući sve ove navedene gradove jest to da je upravo ovaj posljednji navedeni ilirski grad - grad Delminij bio jedini i najveći simbol otpora čitavog tadašnjeg ilirskog stanovništva današnje Dalmacije i zapadne Hercegovine prema Rimu i moćnoj imperatorsko-okupatorskoj rimskoj vojsci.

Glavni nositelji tog otpora bili su naravno Iliri Delmati koji su tijekom prapovijesti naseljavali područje današnjih krških polja Glamočkog, Livanjskog, Sinjskog, Duvanjskog, Posuškog, Rakitskog, kao i područja oko Drniša, Imotskog, Kupresa, Šuice, Trilja i drugih mjesta ovog dijela jadranskog zaleđa. Odnosno, može se kazati kako su Delmati u vremenu svoje najveće moći, u periodu od 3 - 1 st.pr.Kr., vladali čitavim područjem između rijeka Neretve i Krke.

Kao što je prethodno navedeno, ipak najveći simbol sveg ilirskog prostora, pa i čitave Ilirije, i Ilira, i to onih istinskih domoljubnih ili rodoljubnih Ilira koji se nisu prodali niti izdali, a posebice se nisu predali rimskoj demoniji i rimskoj čizmi, jest čuveni grad Delmion, ili po nekima Delminij, Dalmion, Delminijum.

Ovaj grad, glavni grad svih Delmata, rimljanima je na sami spomen njegova imena utjerivao ogroman strah u kosti, budući da je riječ o ilirskom gradu koji je među svima, do danas poznatima na širokom prostoru od Istre do Albanije, slovio kao najneosvojiviji veliki utvrđeni grad na vrlo visokom položaju.

Ono što se danas definitivno može reći, i to suprotno nekim smatranjima, jest to da po pitanju točnog mjesta gdje se nalazio čuveni grad Delminij, vlada nesuglasje među istraživačima, povijesničarima i arheolozima.

Vrlo je zanimljivo da gotovo svi ovi istraživači koji 'misle' da 'stoposto' znaju gdje se nalaze ostaci pravog Delmiona - svoje mišljenje temelje ponajviše na subjektivnoj filozofiji bilo svojoj, bilo na isto tako subjektivnoj filozofiji nekih ranijih istraživača od vremena Austrougarske pa do danas.

No, danas se jedino sa gotovo stopostotnom sigurnošću može zaključiti da se; točni položaj glavnog delmatskog grada Delminija ili Delmiona još uvijek ne zna.

U okviru svih ovakvih pokušaja 'pronalaženja' ovog čuvenog grada vrijedi spomenuti da nekolicina istraživača misli da se on nalazi na današnjem brdu Lib kod Borčana istočno od Tomislavgrada, neki misle pak da se grad nalazi iznad današnjeg naselja Tomislavgrad na brdu Kologaj ili Gaj, neki misle da je na padinama Tušnice iznad Prisoja, pojedini ga smještaju na Kamešnicu kod Livna, neki pak uvjereno misle da se nalazi na području današnjeg grada Imotski, a neki su ga smjestili i kod Trilja.

Osim ovih 'potencijalnih' lokacija Delminija ima ih još, što sveukupno i neporecivo govori o još uvijek vladajućem ogromnom upitniku i neriješenoj zagonetki po pitanju gdje se ustvari nalazi 'pravi' Delmion.

U okviru ove velike arheološke zagonetke autor ovog teksta, zajedno s još par kolega ljubitelja drevne povijesti, krenuvši u pokušaj pronalaska mogućeg pravog Delminija, i to bazirajući se isključivo na neporecivim antičkim zapisima o ovom gradu, te na realnoj situaciji na terenu, a ne na dosadašnjim mišljenjima bilo kojeg arheologa ili povijesničara, razotkrio je nevjerojatnu prapovijesnu gradinu, dosada, ne samo javnosti i struci, potpuno nepoznatu, već posve neistraženu i neregistriranu gradinu, koja svojim gabaritima, izgledom i položajem, u potpunosti odgovara antičkim zapisima o Delminiju ili Delmionu.

Saznajte više ovdje.