Dan materinjeg jezika: Problemi trojezičnosti

Profesorica bosanskog iz Tutina Azra Hot, s diplomom na kojoj piše dipl. filolog srbista, predaje bosanski jezik koji se zasada na području Sandžaka tretira kao izborni predmet, dok je srpski jezik obvezan.

U povodu Međunarodnog dana maternjeg jezika, 21. veljače, u razgovoru za Agenciju FENA ona kaže da se i djeca ozbiljnije ophode prema srpskom jeziku koji ulazi u ocjenu za razliku od bosanskog, koji je izborni predmet.

- Za nekoliko dana počinje "ogledna nastava" na bosanskom jeziku, a da bi se već od slijedeće godine očekivalo prihvaćanje bosanskog jezika kao maternjeg. Bošnjačko nacionalno vijeće Sandžaka se zalaže za prava Bošnjaka, a da bismo se bar primakli pravima, najpotrebnije je doći do ustanovljenja bosanskog kao našeg jezika. Osnovna razlika između srpskog i bosanskog jest što se kod bosanskog insistira na ijekavici - kaže profesorica Hot.

Naglašava da su u Sandžaku rijetki ljudi koji govore isključivo ekavicom, već je u većini slučajeva to miješanje ekavice i ijekavice.

- Razlika u jezičnim nastavnim predmetima jeste što se u okviru bosanskog obrađuju bošnjački autori - pojašnjava profesorica Hot.

Maternji jezik, kako god ga zvali i u BiH i u Srbiji i u Hrvatskoj je prije svega stvar politike i političkih strujanja, a ne znanja.

Tako se primjera radi može dogoditi da oni koji završe odsjek za jezik na nekom od bh. fakulteta i dobiju diplomu na kojoj piše da su stekli zvanje profesora bosanskog, a žive npr. u gradu u čijim školama se nastava izvodi po hrvatskom programu, neće se moći zaposliti. Ista situacija je i u obrnutom smjeru.

Maternji jezik (lat. lingua materna) je prvi jezik naučen u ranom djetinjstvu izvan formalne nastave. Korijeni tog prvog jezika sa svojom strukturom glasova i gramatike su tako duboki, da je njegovo govorenje automatizirano.

Međunarodni dan maternjeg jezika slavi se 21. veljače, a UNESCO je ovaj dan ustanovio 1999. godine. Generalna skupština UN-a priznala je rezolucijom ovaj praznik i odredila 2008. godinu za međunarodnu godinu jezika.

Međunarodni dan maternjeg jezika redovno proslavljaju zemlje članice UNESCO-a da bi promovirale jezičku i kulturnu raznolikost, te multilingvizam.