Dan kada je u samo nekoliko sekundi ubijeno 140 000 ljudi

Na današnji dan, američki bombarder B-29 pod imenom Enola Gay, 1945. godine izbacio je atomsku bombu nazvanu Little Boy na japanski grad Hirošimu.

Nakon kapitulacije Njemačke i Italije, Japan je ostao jedina država osovine koja se nastavila boriti u 2. svjetskom ratu i planirati širiti imperijalna osvajanja, makar je gotovo 60 posto njenih velikih gradova bilo uništeno.

U lipnju 1945. američki Interim Committee predložio je upotrijebiti atomsko oružje odmah nakon usavršavanja. SAD je predložio japanskoj vladi kapitulaciju, no ona nije pristala, na što je predsjednik Harry S. Truman naredio bacanje atomske bombe i prepustio generalu Carlu Spaatzu da izabere ciljeve.

Iako su neki dužnosnici nagovarali Trumana da bombu baci na nenaseljeno područje kako bi Japancima pokazao snagu novog oružja, drugi su tražili da bomba bez upozorenja bude bačena na neki grad.

Hiroshima je bio jedan od malobrojnih gradova koji ostali pošteđeni 'konvencionalnog' no bili su predloženi i drugi ciljevi; Kyoto, Yokohama, Niigata, čak i carska palača u Tokyu. Hiroshima, koja je tada brojala 255 tisuća stanovnika, bila je glavni stožer generala Hata Shunrokua koji je bio zadužen za obranu južnog dijela države, no većina stanovništva su bili civili.

SAD je 31. srpnja pripremio uransku bombu Little Boy, dugu 3 metra i tešku 4 tone. S malog zapadnopacifičkog otoka Tinian u 2:45 ujutro, u pratnji još dvaju bombardera B-29 koji su bili opremljeni uređajima za bilježenje, fotoaparatima i kamerama, poletio je bombarder nazvan Enola Gay.

U svom spremištu nosio je samo Little Boya, a odredište mu je bila Hirošima udaljena šest sati leta. U 7 sati po lokalnom vremenu japanski su radari otkrili tri aviona i oglasili uzbunu, ali ju uskoro i prekinuli jer su zbog visine na kojoj su bili avioni mislili da se radi o izviđačkoj letjelici.

Na visini od 9.450 metara Enola Gay je u 8:15 sati izbacio bombu koja je detonirala na visini od 580 metara. U nekoliko sekundi ubijeno je 140.000 ljudi. Temperatura na tlu u blizini središta eksplozije dosezala je do 5.000°C. Snažni udarni val brzine 800 km/h i plamene oluje koje su uslijedile uništili su gotovo sve unutar 13 četvornih kilometara.

Eksplozija je uzrokovala i vreli gljivasti oblak prašine i krhotina viši od 15 kilometara. Posada broda ni sama nije znala kolike će biti posljedice eksplozije, a dim u obliku gljive vidio se i pri udaljenosti od 560 km.

Prema procjenama Japana iz 1968., 250.000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih su kasnije umirali ili još umiru od posljedica bombardiranja, kao što su rak i leukemija, tako da se sa sigurnošću ne zna koliki je broj života odnio Little Boy.