Cyberstalking sve izraženiji

To je potaknulo britanski ECHO (Electronic Communication Harassment Organization) sa Sveučilišta Bedford da provede istraživanje o učincima te vrste uznemiravanja na žrtve, kao i razlike između maltretiranja ove vrste u stvarnom i "virtualnom" životu.

Istraživanja su provedena na 353 sudionika u dobi između 14 i 74 godine, s tim da je većina žrtava bila stara između 20 i 39 godina, a odnosila su se na uznemiravanja putem socijalnih mreža, e-maila i mobitela. Sukladno očekivanjima, utvrđeno je da se najčešće uznemiravanje događa preko socijalnih mreža.

Tako je primjerice bez problema moguće iskoristiti tuđu fotografiju, otvoriti lažan profil na jednoj od društvenih mreža i komunicirati s ostalim korisnicima pod krinkom nečijeg tuđeg identiteta što je velik napad na privatnost osobe čiji je identitet iskorišten.

Utvrđeno je da u cyber stalkingu se počinitelj i žrtva rjeđe poznaju nego što je slučaj kada se malteriranje događa u stvarnom životu, te da konkretni motivi najčešće ne postoje. Tako npr. samo 4% zlostavljača progoni bivšeg partnera, dok u stvarnom životu se 50% progona odnosi na bivše partnere.

Također, drugačiji je omjer spolova u cyber-stalkanju - dok su u stvarnom životu žene češće žrtve, ECHO istraživači otkrili su da je online uznemiravano 37% muškaraca i 23% žena. Najčešće posljedice su jednake – stres, nesanica, a u težim slučajevima i depresija.

Cilj ovog istraživanja je steći bolji uvid u cyber-stalking, kao i izrada boljih zakona u svrhu zaštite žrtava. S obzirom da trećina žrtava na kraju potraži psihološko liječenje, očito je da postoji potreba za što boljom prevencijom cyber-stalkinga što se u prvom redu može postići s boljom edukacijom korisnika, ali i utjecajem na same davatelje usluga (primjerice Facebok) koji bi trebali uložiti više truda u pojačavanje sigurnosti i zaštitu privatnosti svojih korisnika.