U povodu Europskih dana arheologije, koji se obilježavaju od 17. do 19. lipnja s ciljem približavanja arheologije široj javnosti, Franjevački muzej i galerija Gorica -Livno predstavio je rezultate dosadašnjih i budućih arheoloških istraživanja na Livanjskome polju.

U razgovoru za agenciju Fena muzejska savjetnica Franjevačkog muzeja i galerija Gorica Marija Marić Baković kazala je kako su do sada obavljeno više arheoloških iskopavanja na području Livna.

- Jedno od tih istraživanja provedeno je na području naselja Lištani, gdje su arheološka iskopavanja provedena u razdoblju od 2001. do 2006., te 2017. i 2018. godine. Dosadašnjim istraživanjima otkriveni su ostatci rimske nekropole, ranokršćanski kompleks s dvije bazilike, memorijom i krsnim zdencem, kasnoantička nekropola, te srednjovjekovno groblje - kazala je Marić Baković.

Po njezinim riječima, do sada su istražena 233 groba s 266 ukopa, a od pokretnih nalaza nađeni su brojni ostaci rimskih kamenih osuarija, ulomci keramičkih i staklenih posuda, numizmatika, ulomci ranokršćanskog crkvenog namještaja, nakit i oruđe.

- Među nalazima iz grobova najbrojnije je nakit, također je nađena euharistijska žlica, konjaničke ostruge te natpis popa Tjehodraga pisan bosančicom polovicom 12. stoljeća. Radi se o kompleksnom lokalitetu u kontinuitetu od rimske antike do kasnog srednjeg vijeka - istakla je Marić Baković.

Na lokalitetu oko naselja Lipe provedena su arheološka istraživanja 2007. i 2008. godine te su istraženi temelji stambenog objekta podijeljenog u nekoliko prostorija povezanih vanjskim trijemom.

- Prema ostacima arhitekture i pokretnim nalazima može se zaključiti kako se radilo o villi rustici, stambeno-gospodarskom objektu koji je pripadao romaniziranoj delmatskoj obitelji. Podaci o nalazima ukazuju na funkciju objekta tijekom 4. i 5. stoljeća – pojasnila je arheologinja.

U sustavnim arheološkim istraživanjima groblja kod naselja Rapovine 2010., 2012. i 2013. godine istraženi su ostaci predromaničke crkve koja je građena u posljednjoj četvrtini 9. stoljeća.

- Crkva je bila posvećena sv. Petru. U njenoj unutrašnjosti nalazila se ograda svetišta, reljefno ukrašena, koju su klesali majstori dvorske klesarske radionice sa sjedištem u Kninu. Do pred kraj 17. stoljeća kada je srušena crkva je doživjela najmanje dvije obnove i pregradnje. Posljednji put crkva je obnovljena u prvoj polovici 17. stoljeća. Tijekom kasnoga srednjega vijeka uz crkvu se oblikovalo groblje koje je u kontinuitetu u upotrebi do današnjeg doba kao najstarije aktualno groblje na livanjskome području - dodala je Marić Baković.

Također, na lokalitetima Prisap na temelju slučajnog nalaza na aktualnom katoličkom groblju 2019. godine provedeno je kratko zaštitno arheološko iskopavanje.

- Istraženo je šest grobova od kojih je jedan grob pod stećkom. Radi se o kasnosrednjovjekovnim obiteljskim grobnicama s kršćanskim značajkama pokapanja. U šest grobova istraženo je jedanaest kostura od kojih je pet dislociranih, šest ih je in situ. U grobovima su nađeni dijelovi nošnje (prstenje, ulomak kopče) te novčić. Prema preliminarnoj analizi, radi se o grobovima koji datiraju od 13. do 15. stoljeća i dio su većeg groblja pod stećcima koje je do sada dislocirano suvremenim grobnicama- kazala je Marić Baković.

U nešto starijim arheološkim iskapanjima, dodala je, 1991., 1993 i 1994. godine na livanjskome području vršena su istraživanja na groblju sv. Ive u Livnu, gdje je utvrđeno da je riječ o lokalitetu sa sakralno-sepulkralnom tradicijom od kasne antike preko srednjega vijeka do najnovijega doba, a pokretni nalazi ukazuju i na starije željezno te rimsko doba.

- Na lokalitetu je, neposredno uz rijeku Bistricu, otkriven dio ranokršćanske bazilike. Svetište bazilike u potpunosti je uništilo korito rijeke Bistrice. Ranokršćanski objekt s presvođenim kasnoantičkim grobnicama preslojili su srednjovjekovni grobovi te arhitektura franjevačkog samostana iz 14. stoljeća - naglasila je Marić Baković.

Na užoj lokaciji Kraljičina nasipa, zvanoj Rešetarica kod Podgradine, danas pod vodom Buškoga jezera, proučavani su ostaci ranokršćanske bazilike.

- Sustavno arheološko iskopavanje provedeno je između 1989. i 1991. godine. Otkriveni su temelji ranokršćanske bazilike iz 5. i 6. stoljeća i grobovi iz starohrvatskoga razdoblja unutar crkve i iznad porušenih zidova - kazala je Marić Baković.

U okviru zaštitnih arheoloških iskopavanja u Buškome blatu 1969. godine, prije pretvaranja Buškog blata u akumulacijsko jezero, istražena su tri manja kasnosrednjovjekovna groblja obilježena stećcima: Kraljičin nasip, Glavica i Bilo Polje – Mašeta a u Grborezima su 1954., 1955. i 1956. godine istraženi ranosrednjovjekovni grobovi iz druge polovice 8. i prve polovice 9. stoljeća, koji su preslojeni velikim kasnosrednjovjekovnim grobljem iz razdoblja od 13. do 15. stoljeća.

- U grobovima su nađeni dijelovi nošnje, nakit, numizmatički nalazi i ostaci tekstila. Ukupno je istraženo 265 grobova s 355 ukopa, od kojih je 56 grobova obilježeno stećcima. Svi nalazi su smješteni u Zemaljskome muzeju u Sarajevu - podsjetila je Marić Baković.

Najavljujući buduća istraživanja arheologinja Franjevačkog muzeja i galerija Gorica Livno je kazala kako će u fokusu biti arheološki lokalitet Štitić u Suhači kraj Livna.

Arheološko iskopavanje planira se na temelju do sada brojnih slučajnih nalaza koji svojim obilježjima ukazuju na rimsko naselje s nekropolom i kasnoantičko naselje s ranokršćanskom bazilikom.

- Većina nalaza koncentrirana je oko lokaliteta Štitić koji se i konfiguracijom terena izdvaja od okolnog prostora. S obzirom na dosadašnje nalaze na lokalitetu Štitić u Suhači u rimsko doba nalazila se nekropola s obredom incineracije, na kojoj su se pokapali pokojnici onodobnog rimskog naselja u razdoblju od 1. do 3. stoljeća – kazala je Marić Baković.

Dodala je kako se očekuje nalaz naselja u kojem je u antičko doba obitavala dobro organizirana delmatska zajednica koja je postupno prihvatila sve vidove rimske civilizacije.

- Činjenica je da na Livanjskome polju još nije istraživano a time ni sa sigurnošću registrirano antičko naselje, stoga Štitić u Suhači svakako treba arheološki istražiti - kazala je Marić Baković.

Ona je najavila skori izlazak iz tiska monografije „Rapovine: Groblje i crkva sv. Petra u Rapovinama”, autora Marije Marić Baković i Stipe Manđerala.

- Ovim izdanjem će se prezentirati rezultati arheološkog iskopavanja na groblju u Rapovinama te će se posebno obraditi vrijedna grobna arhitektura iz 19. i početka 20. stoljeća koja je skupa sa srednjovjekovnom crkvom proglašena nacionalnim spomenikom BiH - istaknula je Marija Marić Baković.