Arheologija: Šibenik je stariji nego što se mislilo

Nalazi iz špilje u Kanalu sv. Ante i s Tvrđave sv. Mihovila u novim istraživanjima povezani su s razdobljem ranoga srednjeg vijeka, što pomiče postanak i kontinuitet hrvatskoga Šibenika stoljeće ili dva ranije, priopćila je Tvrđava kulture Šibenik.

Prilikom recentnoga pregleda ostataka baroknog oltara u špilji sv. Ante Pustinjaka zatečen je vrlo dobro očuvan ulomak pluteja oltarne pregrade ukrašen pleterom, koji je vjerojatno iz vremena kneza Trpimira, izvijestila je Tvrđava kulture, prenosi Hina.

Radi se, naglašava, o nizu od dvije učvorene troprute kružnice ukrašene virovitim rozetama, kojeg se temeljem sličnih primjera iz Rižinica kod Klisa i Kašića kod Zadra može vrlo pouzdano proglasiti radom tzv. Klesarske radionice iz vremena kneza Trpimira i smjestiti najkasnije u sredinu 9. stoljeća.

"Kameni ulomak s pleterom u špilju je najvjerojatnije donesen kao sekundarni građevinski materijal", izjavio je ravnatelj šibenskog muzeja Željko Krnčević i dodao kako neposredno šibensko okruženje ne obiluje arheološkim nalazištima iz epohe narodnih vladara.

Osim vrlo vrlo važnoga lokaliteta sv. Lovre u Grušinama kod Donjeg polja, ulomci pletera pronađeni su na svega nekoliko lokacija i to uglavnom također kao sekundarni materijal, napomenuo je Krnčević.
Jedna od tih rijetkih lokacija je i Tvrđava sv. Mihovila, gdje je još 1911. pronađen kameni ulomak s troprutim pletenicama, a devedesetih godina i uljna svjetiljka iz druge polovice 9. stoljeća.

Lokacija je bila, kako se navodi, korištena za obranu još od ilirskog doba, a smatra se da je većina danas sačuvanih bedema izgrađena u doba mletačke vlasti.

Međutim, neki zidovi se čine stariji, a jedan od takvih zidova je i najdublji dio sjeveroistočnog bedema, čija žbuka je sadržavala komadiće ugljena, napominje Tvrđava kulture i dodaje kako su kemijsku C14 dataciju ugljena izveli stručnjaci iz Laboratorija za mjerenje niskih radioaktivnosti pri Zavodu za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković.

Rezultati analize, ističe, pokazali su datum sa samog kraja 9. ili kroz 10. stoljeće, točnije između 881. i 978. godine.

Naglašava kako to snažno sugerira da je taj dio bedema izgrađen u navedenom periodu, a svega nekoliko metara dalje bila je pronađena i već spomenuta uljna svjetiljka.

Temelj sjeveroistočnoga bedema pruža se četrdesetak metara u smjeru sjeverozapad - jugoistok, a na njega je nadozidan mletački bedem iz 15. i 16. stoljeća.

"Bilo je i ranije jasno da je Šibenik već morao biti razvijeno naselje kako bi ugostio kralja Petra Krešimira i njegov dvor 1066. godine prilikom potpisivanja dobro znane povelje, izjavio je Josip Pavić iz Tvrđave kulture te dodao kako ova dva traga pružaju dodatnu potvrdu i sugeriraju da pomaknemo postanak i kontinuitet hrvatskoga Šibenika stoljeće ili dva ranije.

Muzej grada Šibenika u suradnji s JU Priroda Šibensko-kninske županije, od 2013. vodi istraživanja u špilji sv. Ante Pustinjaka koja se nalazi u istoimenom kanalu. Voditelj istraživanja, viši kustos šibenskog muzeja Emil Podrug, za pisanje znanstvenog rada o ovom lokalitetu okupio je široki tim – osam stručnjaka iz pet ustanova i tri grada (Šibenik, Split, Zagreb).