Bljesak.info na jednom od najvećih sajmova računalnih tehnologija u Europi

CeBIT je nekada bio najveći sajam računalnih tehnologija na svijetu. Međutim, kao što su se velikom brzinom mijenjali društvo i svijet gospodarstva u eri digitalizacije, tako je i ovaj sajam doživio transformacije.

Kada je riječ o novim mobilnim telefonima (smartphone) i tabletima, sajmu u Hannoveru primat su preoteli onaj u Barceloni (Mobile World Congress), ili onaj u Las Vegasu (Consumer Electronic Show). Novi CeBIT (16. do 20. ožujka) se zato održava po načelu: povratak korijenima.

U Hannoveru žele ponovo biti sajam gospodarstvenika, baš kao što su i bili sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tu je sada mnogo manje šarenila, nema toliko buke i galame, sve je svedeno na poslovnu i stručnu razinu, piše DW.

Ipak, stvari koje se ovdje mogu vidjeti nisu nevažne. Digitalizacija je sveprisutna, ona ne samo da utječe na živote ljudi, nego se sve više odražava i na modele poslovanja unutar tvrtki. Organizatori su za ovogodišnji moto sajma izabrali kovanicu "d!conomi". Spoj "digitalnog" i "ekonomije".

Internet nadohvat ruke

"To opisuje brz proboj digitalizacije u sve pore gospodarstva i društva", kaže šef CeBIT-a Oliver Frese. A aktualni trend glasi "Internet of Things" - internet u stvarima. Ovaj trend znači da će računalo kao samostalan uređaj sve više nestajati i da će biti integriran u druge uređaje kako bi olakšao ljudima rukovanje njima ili posao.

Dok to ne postane stvarnost, tvrtke moraju investirati milijarde u telekomunikacijsku infrastrukturu, programe za analizu i procjenu podataka te u moćne računarlne centre. A sve to se prikazuje na ovogodišnjem CeBIT-u.

Prednost ovog sajma u odnosu na druge je što se ovdje može vidjeti cijeli spektar digitalizacije, a ne samo pojedini proizvodi. Novi koncept sajma ima uspjeha. Tako se pojavilo 3.300 izlagača iz 70 zemalja. Među njima su i velika imena poput Samsunga, Vodafonea, Deutsche Telekoma, Huaweia, HP-a, Intela, a tu su i Dropbox i Xiaomi.

Prebacivanje težišta u smjeru istoka

"Kina je najjači partner kojeg je ovaj sajam imao i ovdje se nalazi preko 600 izlagača iz te zemlje", kaže šef CeBIT-a Frese. "Kina se od mjesta za proizvodnju za strane tvrtke razvila u globalnog igrača i ponuđača raznih rješenja na polju digitalizacije", dodaje on.

Tvrke poput Huaweia ili ZTE-a razvile su se u kvalitetne proizvođače mrežnih uređaja i opreme. "Sasvim je vidljivo prebacivanje težišta na planu informatike u smjeru istoka", napominje Frese.

Što onda ostaje njemačkoj informatičkoj branši? Uloga promatrača? Ne, tvrdi Dieter Kempf, predsjednik udruženja informatičkih tvrtki Bitcom. Prema jednoj aktualnoj anketi Bitcoma koja je provedena u 500 tvrtki, većina digitalizaciju prije svega vidi kao šansu, a ne kao rizik. Broj radnih mjesta u ovoj branši je u stalnom porastu. Kempf očekuje da će CeBIT ponuditi brojna nova rješenja i nove tehnologije na polju digitalizacije, kako za industriju tako i za privatne osobe.

Primjer za to je potreba analize ogromnog broja podataka, velikih datoteka. "Osim toga je tu i integracija klasičnih IT-sustava i sustava koji su bliski proizvodnim procesima, poput senzora i obrade informacija", navodi Kempf.

Prilagodi se ili propadaš

I tako CeBIT nije mjesto gdje se sastaju samo "velike tvrtke" nego i mnoštvo malih poduzeća i onih koja su tek u procesu nastajanja, takozvanih start-up tvrtki. Poznato je da kičmu njemačkog gospodarstva čine poduzeća srednje veličine, a pred njima je proces sustizanja najnovijih tokova.

Start-up scena u Njemačkoj, bez obzira na sve napore da se ona pokrene, nije ni blizu onoga što postoji, recimo, u Silicijskoj dolini (Silicon Valley) u SAD-u. Međutim, pitanje ne glasi hoće li neke tvrtke prilagoditi ili promijeniti svoj model poslovanja, nego - kada će to učiniti, piše DW.

Dieter Kempf opisuje to na primjeru malog stolara koji najveću konkurenciju vidi u kolegi koji ima radionicu preko puta: "Može biti da je on u potpunoj zabludi. Možda će print-shop pored njega za pet ili sedam godina izrađivati namještaj na 3D printeru'', ističe on.

Tako nije ni čudo da u spomenutoj anketi Bitcoma svaka peta tvrtka digitalizaciju vidi i kao prijetnju vlastitoj egzistenciji. Na stvari se može gledati i pozitivno: još uvijek ostaje 80 posto onih koji se nadaju da će profitirati od "digitalne budućnosti".