BiH postaje zemlja starih ljudi: Povećan broj umrlih, pobačaji, odlazak mladih...

Bosna i Hercegovina, polako ali sigurno, postaje zemlja starih ljudi. Na ovu činjenicu utječe podatak o broju umrlih osoba, broju prekida trudnoće (pobačaja), broju osoba koje svake godine napuste zemlju te psihološkim aspektima kod mladih ljudi vezanih za osnivanje bračne zajednice koji su najčešće negativni.

Liječnik specijalist ginekologije i akušerstva na Univerzitetu Kliničkog centra u Sarajevu Vahidin Katica podsjeća kako je u javnost nedavno iznio alarmantne podatke o nagovještaju bijele kuge u BiH. Povod za to su, kako ističe, podaci koji zahtijevaju automatsku reakciju nadležnih prije nego problem preraste u prirodnu katastrofu, a što do danas nije učinjeno.

"Konkretan povod za to je bio podatak da je na području BiH tijekom prošle godine bilo više od 5.000 umrlih nego rođenih i da se taj broj ne samo nastavlja, već i raste iz godine u godinu. Također, podatak da je 68.000 ljudi napustilo zemlju i da je to najveći broj mladih u starosnoj dobi od 20 do 32 godine. To je više nego dovoljno da se alarmira bosanskohercegovačka javnost. Nažalost, iz godine u godinu imamo sve veći broj abortusa i to onih čiji je osnovni povod teška ekonomska situacija, ne samo u društvu već i u obitelji. Ako uzmemo sve ovo u obzir, možemo utvrditi da BiH polako ali sigurno postaje zemlja starih ljudi. Ako se ovako nastavi, za nekoliko godina stanovništva u BiH moglo bi biti upola manje", ističe Katica.

Trend negativnog prirodnog priraštaja od 2012.

Dodaje kako se trend negativnog prirodnog priraštaja u zemlji bilježi od 2012. godine i svakom godinom se povećava. Ipak, reakcije nadležnih nije bilo niti ima najava da bi se slična mogla očekivati u doglednoj budućnosti.

"BiH je često u fokusu događanja i ono što je u jutarnjim satima udarna vijest, već navečer bude davno zaboravljena. Isto tako, dogodilo se sa ovom problematikom", rekao je Katica. Kada je riječ o glavnom krivcu u pomenutom problemu, Katica poručuje da svaki građanin BiH snosi dio odgovornosti a samo zajednička inicijativa može uroditi plodom.

"Svi smo podjednako krivi, svi trebamo snositi odgovornost i trebamo osjećati krivnju, ne možemo samo uprijeti prst u nekoga i reći: vi ste odgovorni za to. Trebamo zaista svi podići glas i raditi na tome da se ovaj problem počne rješavati", naglašava Katica, ističući kako je u nadležnosti institucija zemlje, prije svega, omogućavanje lake, pristupačne, efikasne i kvalitetne zdravstvene zaštite na cijelom području, što trenutno nije slučaj.

Ljudska prava su ugrožena kada se govori o zdravstvenoj njezi u BiH, tvrdi Katica. Kao specijalista za tretman i liječenje trudnica ističe da nije samo ova grupacija zahvaćena lošim zdravstvenim sistemom.

"Ne samo žena i trudnica, danas govorimo o ženama i trudnicama a sutra možemo govoriti o djeci ili starijim ljudima. Možemo slobodno govoriti o svim građanima BiH jer recimo, uzmite podatak da nismo isto osigurani u svim županijama, da nemate pravo u slučaju ozlijede izabrati mjesto gdje ćete se liječiti. Shodno tome, mislim da su zaista ugrožena ljudska prava i to svih građana zemlje", smatra Katica.

Kada je riječ o bijeloj kugi, depopulaciji koja se očituje u malom broja rođenih osoba, problem se može sanirati prvenstveno poboljšanjem životnog standarda građana. Ekonomski razlozi su krucijalni problem radi kojeg sve veći broj mladih ne želi stupiti u brak smanjujući time šansu rađanja novih generacija.

Akademska zajednica nijemo promatra i šuti

BiH karakterzira jedan od najkompliciranijih te najskupljih zdravstvenih sustava u svijetu s tim da su zakonski okviri neusaglašeni na raznim nivoima vlasti. Sveobuhvatna zdravstvena reforma neophodna je kako bi se što veći broj ljudi odlučivao za ulazak u brak te osnivanje obitelji.

"I pored svega, gotovo petina ljudi u BiH je neosigurana ili nema adekvatno zdravstveno osiguranje. Ono što bi zaista trebalo uraditi jeste da se napravi zdravstvena reforma, donijeti određene stimulativne procese koji bi pomogli mladima da se lakše odlučuju za brak i na taj način proširuju obitelji. Pod hitno treba rješavati te probleme", naglasio je Katica.

Medicinska struka mora biti uključena u zakonodavstvo te reforme u tom polju. Zakoni u BiH u domenu zdravstva, kako kaže Katica, ne bi se smjeli "prepisivati" od drugih zemalja već moraju biti primjenjivi na terenu u BiH. Važan faktor u pokretanju reformatorskih ideja je i akademska zajednica, ističe Katica dodajući kako ta populacija "nijemo stoji sa strane i posmatra dešavanja".

"Akademsku zajednicu ovdje vidim kao i svi drugi građani u zemlji: ona stoji sa strane i nijemo posmatra i šuti. Ne znam zbog čega je to tako, ona bi trebala i morala, to je njihova dužnost da se uključe u aktivno rješenje određenih stvari. Treba biti pokretač za rješavanje određene problematike u BiH", zaključuje Katica.