BiH ima više područja pod minama od područja pod zaštitom

Stanje prirode u BiH je teško. Iako je jedna od pet država u Europi s najvećom bioraznolikošću, u BiH se ne čini dovoljno da bi se ta biološka raznolikost i zaštitila.

Poručila je to, u povodu 5. lipnja, Svjetskog dana okoliša, predstavnica Programa UN-a za okoliš (UNEP) Amina Omičević, te upozorila da je u BiH mali postotak područja pod formalnom prostornom zaštitom i naglasila da se konstantno zanemaruje bogatstvo živog svijeta ovdje, ali i ekonomske koristi koje dolaze iz zaštite tog prirodnog bogatstva.

''Imamo samo tri nacionalna parka, a za Svjetski dan okoliša npr. Finska proglašava svoj 40. nacionalni park. Nekada smo imali više stotina zaštićenih spomenika prirode, individualnih vrsta i drugo, sad je toga manje. Nadam se da ćemo, svi zajedno, izvršiti pritisak za uspostavljanje novih zaštićenih područja i u lokalnim zajednicama prepoznati prirodne oblasti koje su vrijedne da ih se štiti, kako formalno, tako i svakodnevnim akcijama'', kaže ona.

Upozorava na podatak da BiH ima "samo 1,96 posto područja pod zaštitom, dok je, nažalost, više od dva posto područja pod minama“.

Omičević podsjeća da je dobra vijest što je Vijeće ministara BiH usvojilo Strategiju i akcijski plan za zaštitu biološke raznolikosti u BiH do 2020. godine te to ocjenjuje kao određeni stupanj ozbiljnosti bh. vlasti u smislu zaštite biološke raznolikosti. Akcijski plan, kaže, propisuje konkretne mjere koje bi sve razine vlasti u BiH, a i građani, trebali poduzeti da bi se zaštitila bogata biološka raznolikost.

''Imamo dobre planove i relativno dobre zakone koji propisuju koji prirodni pejzaži trebaju buti zaštićeni kao i način ponašanja čovjeka prema prirodi u BiH. Nadam se da ćemo konkretne aktivnosti u tom pravcu svi zajedno uspjeti realizirati'', istaknula je.

I savjetnica u Odjelu komunikacija Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) za BiH Ana Volarić upozorava da je važno da čovjek radi i da živi za prirodu, posebno s obzirom na brojna zagađenja koja su i regionalni problem.

''Potrebna je velika povezanost čovjeka s prirodom, posebno za održivi razvoj u zaštićenim područjima jer npr. šta će se dogoditi ako jedan dan priroda nama kaže ne, da više more nije plavo, da šume više nisu ovako zelene i lijepe...'', kazala je.

Podsjeća na rezultate istraživanja koje je proveo WWF i kaže da "postoji vjerovanje da, ako se za 35 godina ne promijene neka od stajališta, ovog planeta više neće biti".

Ističe da upravo putem projekta "Zaštićena područja za prirodu i ljude" WWF želi potaknuti lokalnu zajednicu oko zaštićenih područja da surađuju da bi stvorili destinacijski turizam, a time i nove prilike i nova zapošljavanja te osigurali ekonomsku stabilnost kako za sebe, tako i za cijelu lokalnu zajednicu.

''Najveći problem je promijeniti svijest ljudi o tome što zapravo znači zaštićeno područje, koje mogućnosti nudi. Još ne postoji svijest o tome da će upravo ovo što mi radimo na zaštićenim područjima ostati njima, to je način na koji im mi doprinosimo da bi se uvezali svi pružatelji usluga i tako doprinijeli sebi i cijeloj lokalnoj zajednici'', navodi ona.

Kao primjer ističe Nacionalni park Sutjeska i mišljenje da se na tom mjestu može vidjeti samo spomenik. Međutim, namjera je, kaže Volarić, uvezivanje turističkih ponuda da bi se povećao broj posjeta.

''Namjera je da se ujedine pružatelji usluga pa da turisti jedan dan posjećuju planine, drugi dan idu na rafting, treći dan obilaze spomenik..., da zapravo uvide vrijednosti zaštićenih područja. Potrebno je da svi sjednu za stol i da pružatelji usluga shvate da su svi oni povezani i da svi rade ne samo za sebe nego i za cijelu lokalnu zajednicu'', kazala je.

Kao primjer da je to i moguće navela je Nacionalni park "Una", gdje je prošle godine zabilježeno 50.000 turista više nego godinu ranije.

Globalni pokrovitelj Svjetskog dana okoliša je Program UN-a za okoliš, u BiH se obilježava nizom aktivnosti, a ovogodišnja tema je povezanost s prirodom "jer smo neodvojivi dio nje.“

U tom smislu, UNEP pomaže vladama, nevladinom organizacijama i građanima da urade nešto za prirodu, da joj se iskaže zahvalnost i vrati dug koji čovječanstvo ima prema njoj.