Banane bi mogle nestati!

Ukoliko vas zanima kako izgleda slijepa ulica evolucije, ne morate gledati dalje od police s voćem u bilo kojem supermarketu. Svaka banana koju jedete je neplodni klon, a ni njezini divlji preci nisu bili puno bolji kada se radilo o traženju novih gena.

Čak i ako niste stručnjak za genetiku, vjerojatno vam je jasno da situacija u kojoj se nešto zadnjih 7000 godina nije ni malo promijenilo, već se samo beskonačno klonira, nikako ne može biti dobro.

Uzrok nestanka banana je nedostatak raznolikosti. Naime, sve uzgajane sorte temelje se na vrsti cavendish, čiji su korijeni u Indiji. Zbog sječe šuma, pandemije gljivica crne sigatoke i nestanka divljih i autohtonih vrsta, nestaje i genetička baza koja bi omogućila bananama borbu za opstanak. 

Zamislite sad ovo, na svijetu je sačuvana tek samo jedna jedina biljka sorte koja sadrži gen otpornosti na tu gljivičnu infekciju i nalazi se u botaničkom vrtu u Kalkuti. Zlobnici bi rekli možda jedemo posljednje primjerke te ukusne vrste voća. 

Međutim, brojni znanstvenici upozoravaju kako bi u sljedećih 10 do 20 godina ova vrsta banane mogla postati nepogodna za uzgoj, zahvaljujući klimatskim promjenama.

UN-ova Organizacija za hranu i agrikulturu, FAO, još je 2006. godine upozorila da su banane pred izumiranjem i kako je velika vjerojatnost da naši praunuci više neće znati kakvog su okusa. 

U traženju rješenja ovog problema, znanstvenici su se okrenuli areholozima, povjesničarima i antropolozima, kako bi istražili ne samo povijest banane, već i povijest uzgajanja i konzumacije banana od strane ljudi.

Istraživanja za spas banana i dalje traju, a već su najavljeni planovi izrade genetskog nacrta banane. No, tu nije kraj problemima jer se veliki proizvođači ne slažu sa znanstvenicima koji smatraju da je jedino rješenje genetski inženjering. Proizvođači smatraju da potrošači neće prihvatiti genetski modificirane banane. 

Znanstvenici se nadaju da će ovo istraživanje dati odgovor na pitanje o tome kako su banane postale neplodne i ušle u evolucijsku slijepu ulicu. Ukoliko uspijemo to saznati, otvara nam se mogućnost da obrnemo taj proces.

Vjeruje se kako u svijetu još uvijek postoje divlje vrste banana koje su vrlo slabo poznate, a koje bi mogle biti puno otpornije na bolesti i klimatske promjene. Nadamo se da će neumorni znanstvenici ipak uspjeti pronaći neko rješenje prije nego bude prekasno.