AI manipulacija: Kako lažni videi s Bliskog istoka varaju medije

Od početka izraelsko-američkih napada na Iran, društvenim mrežama šire se fotografije i videozapisi generirani umjetnom inteligencijom (AI), a nerijetko ih prenose i bosanskohercegovački mediji. Stručnjaci za Detektor.ba upozoravaju da je AI otvorila novo poglavlje ratovanja manipulacijom činjenicama, što dovodi do iskorištavanja medija u propagandne svrhe.

Nevidljive obmane i digitalna forenzika

Sadržaje kreirane pomoću AI-ja gotovo je nemoguće prepoznati golim okom. Rašid Krupalija iz platforme Raskrinkavanje navodi primjer lažne snimke iranskog raketiranja Tel Aviva koja je prikupila više od 39.000 pregleda. Korisnici se sve teže snalaze, a provjera zahtijeva specijalizirane alate.

"Alati rijetko daju stopostotnu potvrdu, ali vjerojatnost od 99,8 % jasno ukazuje na to da je nešto nastalo uz pomoć AI-ja", objašnjava Krupalija. Iako su neki domaći portali dijelili takav sadržaj, njihovi urednici uglavnom nisu bili raspoloženi za razgovor o propustima.

Propaganda i ekonomski interesi

Sigurnosni stručnjak Nedžad Ahatović ističe da je pozadina sukoba ekonomska, primarno zbog kontrole energetskih resursa. Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija je tek novo sredstvo za stari cilj: obmanu neprijatelja i javnosti.

"Čak i ako se stvori kratkotrajni informacijski jaz, on ostavlja snažan dojam na prosječnog gledatelja koji ne prepoznaje manipulaciju odmah", kaže Ahatović.

Kako prepoznati lažni sadržaj?

Neke su manipulacije bizarne – poput snimke Benjamina Netanyahua sa šest prstiju ili čaše kave koja ostaje puna nakon što iz nje pije. Amil Dučić, urednik portala Fokus, naglašava da je odgovornost medija danas veća nego ikada: "Sve moramo dvostruko provjeravati kako bismo izbjegli pogreške koje čine mediji bez kontrole."

Feđa Kulenović s Filozofskog fakulteta u Sarajevu savjetuje građane da provjere videozapise prije dijeljenja. Navodi primjer BBC-ja koji je na temelju samo jednog piksela dokazao da je snimka iz Sirije bila falsificirana. Najveći problem u ovoj forenzici predstavlja vrijeme koje je potrebno za verifikaciju.

Potreba za regulacijom i edukacijom

Korištenje AI-ja u BiH još uvijek nije pravno regulirano, za razliku od zemalja poput Emirata gdje je širenje neistinitih AI sadržaja kažnjivo. Kulenović smatra da bi se na globalnoj razini morale donijeti etičke restrikcije te prilagoditi obrazovna politika.

Urednik Mediacentra Sarajevo Mladen Obrenović savjetuje građanima da vijesti čitaju iz što više izvora (CNN, Guardian, NYT, regionalni mediji poput Indexa ili N1) kako bi pronašli suštinu istine.

"Provjerite tko su izvori i tko je prvi objavio fotografiju. Radi li se o kredibilnom mediju ili anonimnom profilu na društvenim mrežama? To je prvi korak u obrani od dezinformacija", zaključuje Krupalija.