100 milijardi dolara godišnje od 2020.godine za borbu protiv klimatskih promjena

Globalnim klimatskim sporazumom potpisanim prošli tjedan u Parizu na COP21 razvijene zemlje su se obvezale da će pomoći zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena, odnosno globalnog zagrijavanja - izjavio je za Fenu voditelj projekata Ceteora d.o.o. Sarajevo Nihad Harbaš.

Tako će, kako je dodao, u prvom redu najviše koristi imati najsiromašnije zemlje, koje imaju najmanje sredstava za borbu protiv globalnog zagrijavanja. Pomoć zemljama u razvoju trebalo bi biti oko 100 milijardi dolara godišnje od 2020. godine, kada sporazum stupa na snagu.

Poznato je da su najveći uzročnici globalnog zagrijavanja upravo razvijene zemlje kroz spaljivanje fosilnih goriva u razne svrhe, tako da će i sam fokus ublažavanja klimatskih promjena biti najviše usmjeren u tom pravcu putem različitih mehanizama ublažavanja, odnosno postupnog prijenosa s fosilnih (neobnovljivih) na obnovljive izvore energije i energijsku efikasnost.

''Ovo je prilika za Bosnu i Hercegovinu da pravovremeno reagira, stvori povoljnu klimu za ulaganje, identificira potencijalne financijske i regulacione mehanizme, te kao država omogući određene pogodnosti u vidu brze i jednostavnije procedure odobravanja i realizacije projekata da bi se interes za investiranjem povećao'', kazao je Harbaš.

Naveo je da se samo putem investicija može potaknuti tehnološki i poduzetnički razvoj zemlje, smanjenje odljeva deviznih sredstava, manja ovisnost o uvoznim energentima, povećanje sigurnosti u snabdijevanju energijom, te u krajnjoj liniji zapošljavanje domaće radne snage.

''Ukoliko i ovaj put država zakaže, kao što se to dogodilo s mehanizmom čistog razvoja (CDM), gdje je registrirano samo pet projekata od kojih niti jedan još nije realiziran, financijska sredstva će biti preusmjerena u druge države kao što je to bio slučaj i s CDM-om. Samo ovim mehanizmom u svijetu je registrirano oko 7.700 projekata, odnosno više od 1,5 milijardi izdanih CER-ova u vrijednosti oko 15 milijardi eura. BiH nije dobila niti 50 centi'', kazao je Harbaš.

Po njegovim riječima, svi nivoi vlasti u BiH moraju raditi na stvaranju povoljne klime za investiranje, a samim tim i privlačenje investitora, odnosno povlačenje međunarodnih sredstava za realizaciju projekata koji doprinose očuvanju klime na planeti, gdje se prije svega ističu oblasti energijske efikasnost i obnovljivih izvora energije koji, konkretno u slučaju BiH, mogu doprinijeti razvoju gospodarstva i težiti k održivom razvoju Zemlje.