Na današnji dan rođen je slavni redatelj Alfred Hitchcock

Na današnji dan prije 125 godina, 13. kolovoza 1899. rođen je Alfred Hitchcock, jedan od najslavnijih redatelja u povijesti.

Rodio se u britanskom gradu Leytonstoneu, koji je u međuvremenu zbog širenja gradskog područja Londona praktički postao sastavnim djelom te metropole. Leytonstone je od središta Londona udaljen samo oko devet kilometara.

Alfred Hitchcock odgojen je kao rimokatolik, a u mladosti je pohađao školu koju su vodili salezijanci sv. Ivana Bosca (katolički red posvećen osobito brizi za mlade).

Osim salezijanske škole pohađao je Hitchcock i Isusovačku školu sv. Ignacija u londonskoj četvrti Stamford Hill. Hitchcock je dijelom bio i irskog podrijetla.

Za vrijeme školovanja zanimao se za grafički dizajn. Na filmu najprije kao crtač ukrasa na natpisima, zatim kao asistent poznatoga redatelja Grahama Cuttsa. 

Zadobivši povjerenje producenta Michaela Balcona, kao redatelj debitirao 1925., a velik uspjeh postigao po mnogima najuspjelijim britanskim nijemim filmom, trilerom Stanar (The Lodger, 1926), djelomično nadahnutim filmskim ekspresionizmom.

Godine 1926. oženio se svojom asistenticom Almom Reville. Imali su kćer Patriciu 1928. Alma je bila Alfredov najbliži suradnik. Napisala je scenarije za mnoge njegove filmove i (često bez pohvale) radila na svakom njegovom filmu.

Uspjeh je ponovio i prvim zvučnim filmom Ucjena (Blackmail, 1929), a potkraj 1930-ih vrijedio je za najvećega svjetskog majstora "suspensea", što je potvrdio već prvim filmom (Rebecca, 1940) i u Hollywoodu, u kojem se nastanio po izbijanju II. svjetskog rata.

Neprekidno razvijajući svoj stil i pristup žanru (crnohumornom vizurom, uporabom subjektivnih kadrova, bojom itd.) i odlučujući se na sve ambicioznije projekte, konačni je uspon doživio nakon 1951., kada su kritičari oko pariškoga časopisa Le Cahiers du Cinéma zamijetili izrazito autorske odlike njegovih filmova, a koje nadilaze puko zanatstvo i ograničenja žanrovskih zadataka.

U tom je razdoblju stvarao i svoja remek-djela, od kojih posljednja prelaze žanrovske granice trilera naginjući hororu i fantastici: Nepoznati iz Nord Expressa (Strangers on a Train, 1951), Dvorišni prozor (Rear Window, 1954), Vrtoglavica (Vertigo, 1958), Sjever Sjeverozapad (North by Northwest, 1959), Psycho (1960) i Ptice (The Birds, 1963). 

Režirao je ukupno 54 filma, pet je puta bio nominiran za nagradu Oscar, u nekim anketama u povodu stogodišnjice filma proglašavan najboljim redateljem XX. st.

Ostali značajniji filmovi: Trideset i devet stepenica (The Thirty Nine Steps, 1935), Sabotaža (Sabotage, 1937), Gospođa koja nestaje (The Lady Vanishes, 1938), Sumnja (Suspicion, 1941), Sjena sumnje (Shadow of a Doubt, 1943), Opsjednut (Spellbound, 1945), Ozloglašena (Notorious, 1946), Konop (Rope, 1948), Nazovi M radi umorstva (Call M for Murder, 1954), Mahnitost (Frenzy, 1972).

Karakteristike su njegovih filmova sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i šok, izmjena komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela.

Hitchcock je umro u Los Angelesu 29. travnja 1980. godine.