42 godine od smrti najpoznatijeg skitnice

Ikona filmske umjetnosti, jedan od najvećih režisera i glumaca Charlie Chaplin, nezaboravni tužni i urnebesno smiješni skitnica Hollywooda, umro je na današnji dan 1977. godine.

Skitnica

U SAD je stigao iz Europe 1910. i počeo glumiti u filmskim burleskama Macka Sennetta, ali se brzo osamostalio i stekao svjetsku slavu originalnim likom sentimentalnog klauna- skitnice.

Njegov humanizam, izgrađen u vrijeme teške mladosti - izražen likom dobroćudne skitnice Charliea - učinio je da svima postane jasna snaga filmskog govora i njegova moć u afirmaciji univerzalnih ljudskih vrijednosti.

Mada nikad nije propovijedao radikalizam bilo kojeg oblika, njegov filmski opus bio je dovoljan razlog da ga godinama progoni šef FBI Edgar Hoover, a u vrijeme antikomunističke histerije u SAD postao je žrtva američkog republikanskog senatora Josepha McCarthyja, pa je 1952. emigrirao u Švicarsku, gdje je je umro.

Snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. dodijeljena mu je nagrada "Oscar" za životno djelo.

Uklonjena zvijezda

Najpoznatiji njegovi filmovi su: "Idila u polju", "Pasji život", "Mirna ulica", "Hodočasnik", "Dječak", "Potjera za zlatom", "Cirkus", "Svjetlosti velegrada", "Moderna vremena", "Veliki diktator", "Gospodin Verdoux ", "Jedan kralj u New Yorku", "Svjetlosti pozornice", "Grofica iz Hong Konga"....

Chaplineov život, kao i smrt, obilježili su neobični događaji koje je ponekad sam inicirao, a ponekad se radilo o spletu okolnosti.

Jednom prilikom, Chaplin je, iz zabave, osvojio treće mesto na izboru za osobu koja "najviše liči na Charilea Chaplina".

Rođen je četiri dana prije Adolfa Hitlera, 1889. godine. Kasnije ga je glumio u filmu "Veliki diktator".

Tu urnebesnu crnu političku satiru, u kojoj genije filma ismijava nacističkog vođu, gledao je i sam Hitler, ali nije mogao izdržati, pa je, prema svjedočenjima suradnika, bijesan napustio privatnu projekciju prije kraja.

Zbog sumnje da je komunist, njegovi otisci uklonjeni su s Holivudske staze slavnih i kasnije su izgubljeni.

Nikada nije postao građanin SAD-a

Charlie Chaplin nikada nije postao građanin SAD i protjeran je 1953. zato što je odbio američko državljanstvo. Umro je u Švicarskoj.

Bio je prvi glumac koji se pojavio na naslovnoj strani magazina "Time" u srpnju 1925.

Četiri godine nakon njegove smrti, Ljudmila Karačkina, astronom iz Ukrajine, nazvala je asteroid po njemu – "3623 Chaplin".

Kraljica Elizabeta Druga proglasila ga je vitezom.

Chaplinova kćerka Geraldine Chaplin glumila je njegovu majku u biografskom filmu "Chaplin" iz 1992.

Lopovi su iskopali tijelo Charliea Chaplina i pokušali dobiti otkup za njega, ali su uhvaćeni...

Kada je Chaplin upoznao znanstvenika Alberta Einsteina, Charlie mu je rekao: "Ljudi meni aplaudiraju jer me razumiju, a tebi jer te ne razumiju".

Inspiracija Diseneyju

Američki producenti tog doba tvrdili su da je Chaplin bio inspiracija Waltu Disneyju prilikom osmišljavanja lika Mickeyja Mousea.

Britanski premijer Winston Churchil i Chaplin bili su veoma dobri prijatelji.

Bio je majstor smijeha i suza, ponekad i jednog i drugog u isto vrijeme. Štap i šešir njegovog čuvenog skitnice jedan su od zaštitnih znakova i simbola filmske umjetnosti, piše Srna.