Picin dim i hladovina

11.1. – Ponedjeljak

Bosna i Hercegovina, to moderno čudo vječito na aparatima, dobila je tim ljudi koji će provjeravati prijave seksualnog uznemiravanja u institucijama BiH. Sigurno je da ufotiljeni bogovi sve gledaju s visoka pa je sigurno i da ima takvih slučajeva da uz prijetnje otkazom ili obećanja u napretku mlitava tjelesa iskorištavaju podređene. No, trebalo je davno u ovoj zemlji istražiti sve one što iskorištavaju naše glave općeći sa zdravim razumima. Ako razuma uopće ima.

Netko se šprda s Mostarom. Ponovno je naređena provjera i brojanje mostarskih listića i ponovno se galami o prevarama. Iz začahurenih provjeravača glasova dolazi informacija da je puno brojeva završilo kod SDA. No, jasno je svima da su svi trpali kako im je trebalo samo što nitko nije, kao u onome vicu, palio svjetlo da se trpači zamijene.

Da nam bude lakše, utješili su nas podaci o misterioznoj potrošačkoj košarici proteklog mjeseca. Jeftinija je za 55,06 KM od one iz studenog, a plaća - misteriozno prosječna - je 961 KM. Skoro još toliko nedostaje da korpa, teška 1863,47 KM, bude puna. To, naravno, nitko ne broji.

12.1. – Utorak

Strah i duševna patnja dok je bio u pritvoru natjerali su Jerku Ivankovića Lijanovića da od države traži 40.000 KM. Šteta je što svi ostali u BiH ne osjećaju patnju i strah. Bili bi svi bogatiji.

Reklo bi se da Mostarci još plaču zbog drvoreda. No, ako jadikovku za hladom usporedimo s buntom građana u Banja Luci kad su štitili Picin park, ekološki bunt u Mostaru može se samo nazvati picinim dimom.

Reklo bi se i da je BiH osjetljiva na uvrede nakon što je otkaz dobila profesorica koja je studente nazvala kerovima. Valjalo bi se prisjetiti kakvom su šutnjom mostarski prenositelji sveučilišnog znanja nazvali studente koji su se pobunili jer preskupo plaćaju školovanje, ali i kakvim nas sve smatraju oni koji se domognu bilo kakve fotelje. Licemjerni kakvi jesmo, izvadili smo ''slučaj kerovi'' kako bismo ispali oni koji štite svoju mladost. Sve ostalo je još jedan picin dim. Otpuhan pa snimljen s balkona rektorata.

13.1. – Srijeda

Odgovorni za stabla u Mostaru, osim što nisu znali da će se sjeći drvored, kažu kako je puno više onih građana koji traže da se stabla sijeku jer im smetaju od onih koji za njima plaču.

A plače, ili bi barem trebalo plakati 96 uposlenih na državnim jaslama kod kojih su otkrivene lažne diplome. Pitanje je hoće li svi dobiti nogu, a još je veće pitanje tko će velikanima provjeriti školovanje. Ako Osmica može desetke proglasiti državnom tajnom, znanje u visokim foteljama je očito zaštićeno.

U bh. kolekciju pokazivanja srednjeg prsta narodima, koji sve to plaćaju i trpe, upisao se prvi čovjek Autocesta Federacije. Adnan Terzić hladno je odgovorio na pitanja o tome kako masno plaćamo ceste koje nemaju uporabnu dozvolu jer se raspadaju dok ih se svečano pušta u promet. ''Pa šta sad?'', rekao je Terzić priključivši se tako Bakiru Izetbegoviću u srednjačenju javnosti.

''Ja, i?'', odgovorit ćemo riječima Malog Princa na odjeb Velikog Graditelja.

Mostar, naravno, opet broji.

14.1. – Četvrtak

Srednjak nam je pokazao i Milan Tegeltija koji nam je mahnuo, dok brojimo sve minuse, s toplih Maldiva.

Napokon se javila Koalicija za Mostar koja je najglasnije prozvana za prevare u mostarskom prazniku cirkusarije. Danima su šutjeli, a onda su rekli da osuđuju sve zloupotrebe i to je sve. Nisu čak ni opomenuli svojeg člana koji je rekao kako su varali niti čovjeka koji je priznao da su ljude prijavili na njegovu kuću jer je imala struje.

Žalosno i za ljude, i za stranku, i za struju. Najžalosnije za Mostarce koji, ionako operirani od glasovanja, nikada više neće imati povjerenje u kutije.

15.1. – Petak

Nevjerojatno – na školskim svjedodžbama u Zapadnohercegovačkoj županiji pojavio se logo Hrvatskog narodnog sabora. Ispast će da je to netko na svoju ruku odradio i da vlast nema ništa s tim. Pokazat će, naravno, istraga to se to tamo zanio i zalijepio logotip ''krovne organizacije'' koja bi odjednom i znanje stavila pod svoj krov.

Dok nitko ne reagira na to kako su udžbenici po hrvatskom planu i programu – ako plana i programa uopće ima – duplo skuplji od onih po bošnjačkom, dok nitko ozbiljno ne shvaća da će Hrvate na putu njihove opstojnosti, o kojoj se toliko kuka, uništiti neznanje, pisanja priopćenja o hrvatstvu bez znanja o tvorenju futura s krnjim infinitivom i snimanje drugačijeg mišljenja s terasa, netko se našao pametan i pred mozak odlučio staviti predznak.

Dok neki drugi, koje se proziva zbog njihove borbe, čine sve da idu korak naprijed, borba za znanje kod Hrvata svela se na borbu da se završi u udžbenicima i da se naplate autorska prava, da se napišu knjige upitnog sadržaja i lošeg uveza pa da krenemo u očuvanje svoje pameti i kulture. Još ako uspijemo pred sve to ugurati predznak, onda smo na korak do Nobela za tupilo.

Otkaz za ljepitelja logotipa HNS-a na svjedodžbe nemojte očekivati. Domoljublje je iznad znanja. Za njega ne treba grijati stolicu. Samo dupe.

16.1. – Subota

''Posljednjeg dana prošle godine broj zaposlenih u FBiH iznosio je 520.493, samo jedanaest dana kasnije 516.081, ili 4.412 manje. Ovaj pad broja zaposlenih uslijedio je nakon značajnog smanjenja u prošloj godini'', stoji u izvješću onih koji puno bolje broje od Središnjeg izbornog povjerenstva.

Dok se nabavljači respiratora, kojih nema nigdje, i cjepiva za koje ne znamo kad će i koliko njih doći, hvale da idemo naprijed, brojke govore kako idemo u tri naprijed. Ne u jednu.

Dragan Čović razočarao je mnoge – barem bi trebao – kad je rekao da je mogao dobiti treći entitet da je htio. Svi oni koji smatraju kako je treći entitet jedino rješenje sada imaju odgovor.

17.1. – Nedjelja

Dok slušamo natezanja mostarskih velikana krađe, priče o ikoni i o predznacima, djevojčice iz BiH nagrađene su zlatnom medaljom u Indoneziji za novi način liječenja upale pluća.

Kod nas, doslovno, nije zlato sve što sija.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.