Naši pred Europom: Laži i optužbe dok ih Europa moli da riješe Izborni zakon

“BiH je država dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Prozor za kompromise se zatvara. Krajnje je vrijeme, molim vas, nađite rješenje za reformu Izbornog zakona da bi se izbori u listopadu mogli održati“, rekao je danas David McAllister, predsjednik Vanjskopolitičkog vijeća Europskog parlamenta u Bruxellesu. 

Na sjednici Odbora za vanjska politiku Europskog parlamenta, zastupnicima su se obratili Dragan Čović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, Šefik Džaferović, bošnjački te Milorad Dodik srpski član, dok se Željko Komšić priključio video-vezom iz svog ureda u Sarajevu.

Iz sarajevskog ureda o Lugansku

Komšić je u obraćanju usporedio hrvatsku politiku prema BiH kao onu rusku prema Ukrajini, odnosno, samoproglašenim pokrajinama Donjeck i Lugansk.

“Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je 'srpski svet', identično tzv. 'ruskom svetu'. Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutarnja pitanja BiH, poput izmjene Izbornog zakona, a sve s pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini“, izjavio je Komšić.

Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, „upozorio je“ europske parlamentarce da se mnogo godina ističe 'neistina da je  hrvatski narod u BiH ugrožen'.

“Laž je da su Hrvati ugroženi“

“Ni u jednoj presudi Europskog suda za ljudska prava nije utvrđeno da je neko od Hrvata diskriminiran zbog svoje etničke pripadnosti”, izjavio je Džaferović.

Politička stranka kojoj pripada, dodao je,  ima dvaput više glasova od stranke koju predvodi Dragan Čović (HDZ), a istovremeno HDZ ima više ministara na državnom i entitetskom nivou od moje stranke (SDA).

“Po postojećem sistemu, HDZ ima toliku moć da se nijedan zakon ne može usvojiti bez njene volje. Zloupotrebljavajući moć koju trenutno ima već četiri godine sprečava implementaciju izbornih rezultata u Federaciji, izbor sudaca Ustavnog suda Federacije, te čak prijeti da će spriječiti održavanje idućih izbora”, rekao je Džaferović.

Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, istaknuo je kako kako je potrebno osigurati jednakost Hrvata sukladno Ustavu BiH.

Demografska nadmoć

“Demografska nadmoć jednog naroda, u ovom slučaju Bošnjaka, ne može umanjiti načelo jednakopravnosti konstitutivnih naroda o kojima smo se svi složili kako bismo postigli mir. Kvalitet među trima konstitutivnim narodima mora se reflektirati u svim institucijama BiH. Potrebno je ostvariti osigurati jednakost sukladno Ustavu BiH koji se, nažalost, sve više krši u ime dominacije demografski brojnijeg naroda, naročito u Federaciji BiH”, izjavio je Čović.

Za Čovića je neprihvatljivo da svi stanovnici BiH, nezavisno od svom nacionalnom izjašnjavanju, ne mogu kandidirati na izborima za pojedine političke funkcije.

“Isto tako neprihvatljivo je da se Hrvati u BiH, iako konstitutivni narod, ne osjećaju sigurno. Politička prava Hrvata u BiH nisu ni priznata ni jednaka sa političkim pravima drugih naroda”, rekao je Čović.

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, istaknuo je da je BiH u permanentnoj krizi, nestabilna, a mnogi kažu i nemoguća država.

“Sada imamo dva muslimanska člana Predsjedništva i jednog srpskog. Imamo derogaciju konstitutivnog sistema u BiH otvoreno, gdje muslimani tako pokušavaju zaokružiti moć u BiH”, rekao je Dodik i dodao kako Republika Srpska zato i očekuje da međunarodni faktor inzistira na Daytonu i čuva konstitutivnost.

Tko stvara ratnu histeriju?

“I ova priča kako je predstavio gospodin Džaferović kako njegova partija ima veći broj glasova nego Čovića je podvala u smislu da se ne govori o predstavljanju partija nego naroda. RS je usmjerena ka miru i to pokazujemo”, rekao je Dodik i rekao da nije upitan suverenitet BiH za njega, ali da drugima jesu upitna konstitutivna prava.

“Histerija koja je stvorena u Sarajevu krivicom i komparacijom s ratom. Nisam došao da pričam o Ukrajini i Rusiji već o BiH. Oni žele da pričaju o tome kako bi pridobili suosjećanje prisutnih. Svi u BiH su jednako patili. Samo neki imaju priče da su neki patili više od drugih. Smrt i stradanje je za svakoga isto. Hoću da vam kažem veoma jasno i glasno - nijedan plan, nijedan potez koji povlači Republika Srpska nije sa ciljem da se ocijepi od BiH. To je borba za ustavni poredak, koji je akt i u vašim zemljama ne samo našim. Nemamo nijedan plan, nijednu riječ o secesiji. Ne mogu da prihvatim druge koji misle da su nepogrešivi i da su uvijek u pravu”, rekao je Dodik.

Stiglo pismo

Predsjednik vanjskopolitičkog odbora, njemački demokršćanin David McAllister izjavio je novinarima nakon sastanka da za BiH “nema jednog rješenja, da je BIH u konačnici jedna država s tri konstitutivna naroda i dva entiteta te da to traži spremnost na kompromis i traženje konsenzusa unutar svih političkih skupina i sva tri konstitutivna naroda i ostalih koji žive u toj zemlji”.

Za to vrijeme, Bisera Turković, zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH primila je odgovor Josepa Borella Fontellesa, specijalnog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost na pismo u kojem je iznesen zahtjev za ubrzanu dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.

''Bosna i Hercegovina ima kredibilnu europsku perspektivu, kao što je to potvrdilo i Europsko vijeće u prosincu 2021. godine. Proces proširenja EU je zasnovan na jasnim kriterijima, koji su za BiH istaknuti u 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije o aplikaciji za članstvo, i tiču se demokratije i funkcionalnosti, vladavine prava, temeljnih prva i reforme javne administracije. Izgradnja mostova između ljudi, država i kultura je ključno za našu zajedničku budućnost, jer BiH i sve države zapadnog Balkana pripadaju Europskoj uniji'', napisao je Borrell.