Pećina Orlovača slavi 50 godina od otkrića – speleološki dragulj kod Pala

Pećina Orlovača predstavlja pravi speleološki dragulj, dužine dva i po kilometra, sa unikatnim nakitom. Nalazi se u Sumbulovcu kod Pala, a prigodnim programom uskoro će biti obilježeno 50 godina od njenog otkrića.

''Obilježavanje 50 godina od otkrića pećine Orlovača planirano je za kraj turističke sezone. Tom prilikom bit će organiziran prigodan program, bit će pozvani svi koji su dali doprinos otkriću i istraživanju te značajne prirodne znamenitosti, kao i zaslužni pojedinci koji su u proteklim decenijama doprinijeli rastu i razvoju Speleološkog kompleksa 'Pećina Orlovača' – kaže Slavka Brezo, direktorica Kulturno-sportskog centra Pale, koji brine o pećini Orlovača.

Ulaz u pećinu Orlovača je na brdu, odnosno njenom podnožju, s tim što dužina turističke staze iznosi oko 600 metara. Pećina Orlovača otkrivena je 1975. godine i spada u red najljepših pećinskih sustava u Bosni i Hercegovini.

U toj pećini su i paleontološki ostaci kosti pećinskog medvjeda (ursus speleus), koji datiraju od prije 16.500 godina.

Potpun pejzaž obogaćuju prekrasni salivi poput okamenjenih vodopada, koloritno dajući Pećini savršen ambijentalni dizajn.

Orlovača se nalazi blizu magistralnog puta za Sokolac, kod mjesta Sumbulovac. Do 2002. godine bila je sakrivena od turista, iste godine je urađeno drugo istraživanje i ta pećina je uređena za posjete.

U neposrednoj blizini je izvorište rječice Sinjave, u čijoj pozadini su visoke stijene brda Orlovača (1.056 m.n.v.) na kojoj se ističe pećinski otvor skoro 10.000 metara dugog istoimenog kaverznog sustava.

Istraženi dio te pećine iznosi oko 2.500 metara, sa razvijenim formama i detaljima pećinskog nakita: stalagmitima, stalaktitima, pećinskim stupovima, draperijama, različitim salivima, halaktitima, aragonitima, koralnim nakitom i bigrenim kadicama.

''Pećina Orlovača jedan je od najljepših bisera, koje je priroda stvorila. Pećinski nakit Orlovače je unikatan, stalagmiti i stalaktiti se smjenjuju sa fragmentima koralnog i aragonitnog nakita. Pećinski stupovi podsjećaju na antičke i renesansne dvorce i spomenike različitih boja. Sa čistom i netaknutom prirodom te brojnim pećinskim ukrasima, Orlovača predstavlja izuzetnu speleološko-estetsku vrijednost. Veoma je značajna paleontološka i biogeografska destinacija, sa rijetkim endemskim vrstama. Tako značajna turističko-ekološka destinacija se kompletno dopunjuje sa turističkim potencijalima Olimpijskog kompleksa Jahorine i Trebevića i gradskog središta Pala. Nezaobilazno je mjesto za sve turiste, ljubitelje prirodnih ljepota, arheologe i druge istraživače'', kazala je Brezo.

''Upravo pronađeni paleontološki, oftalmološki, arheološki i fosilni nalazi govore da bi Orlovača mogla da postane interdisciplinarna znanstveno-nastavna baza. Tu prvenstveno mislimo na istraživanja iz oblasti geografije, geologije, speleologije, biologije, povijesti, arheologije, etnologije i estetike. Posebno ističemo značaj Orlovače u okviru stručnih ekskurzija za studente i upoznavanja školske populacije sa značajem prirodnih rijetkosti'', nastavlja Brezo.

Najbrojniji stanovnici te pećine su beskičmenjaci, prije svega iz klase Arthropoda (članonošci), među kojima dominira klasa Insecta (insekti).

''Posebnu znanstvenu vrijednost ima endemska vrsta Charonites orlovacensis, otkrivena upravo u ovoj pećini i ne postoji nigdje drugo u svijetu. Također, u pećini su evidentirane i dvije vrste slijepih miševa: mali potkovičar (Rhinolophus hipposideros) i mali mišouhi večernjak (Myotis blythii). Te vrste predstavljaju važan dio pećinskog ekosistema i ukazuju na očuvanost uvjeta neophodnih za život ugroženih i strogo zaštićenih životinjskih vrsta - kazala je. 

Istraživanja u okviru Speleološkog kompleksa 'Pećina Orlovača' planirana su i u narednim godinama. Bit će realizirana u skladu sa usvojenim strateškim dokumentom 'Program upravljanja za period 2025–2027. godine', koji je dostavljen na uvid Zavodu za zaštitu kulturno povijesnog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske.

Tim programom predviđene su različite aktivnosti kao što je nastavak speleoloških i geoloških istraživanja, monitoring stanja pećinskog ekosistema, istraživanje faune, mikroklime i vodenih tokova unutar pećine, kao i mjere unaprijeđenja zaštite i očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti lokaliteta. Točan iznos sredstava, potrebnih za realizaciju istraživanja, zavisi od obima i dinamike planiranih aktivnosti, a bit će definiran kroz godišnje planove implementacije i proračunske projekcije.

''Očekuje se da će se sredstva osiguravati kombinacijom javnog financiranja, kroz podršku nadležnih institucija, kao i putem aplikacija na relevantne fondove i projekte u oblasti zaštite životne sredine, kulturnog naslijeđa i znanstveno-istraživačkog rada. Cilj tih istraživanja je bolje razumijevanje prirodnih procesa unutar pećine, kao i dalje razvijanje Orlovače kao održivog i naučno utemeljenog turističko-speleološkog odredišta. Sredstva za financiranje aktivnosti vezanih za pećinu osiguravaju se iz proračuna Republike Srpske, iz proračuna jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji se ta pećina nalazi, putem podrške Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, iz vlastitih prihoda ostvarenih kroz turizam i druge aktivnosti u okviru Speleološkog kompleksa, kao i iz drugih izvora u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Republike Srpske'', ističe Brezo.

Zainteresiranim su na raspolaganju različite kategorije ulaznica, prilagođene individualnim i grupnim dolascima.

''Pojedinačna ulaznica je 15 KM, grupna ulaznica (7–10 osoba) je 10 KM po osobi, a grupna posjeta posredstvom turističke agencije (7–10 osoba) je 8 KM po osobi. Za organizirane grupe djece do 10 godina ulaz je besplatan'', dodaje Slavka Brezo, direktorica Kulturno-sportskog centra Pale.