U srcu Istre nalazi se jedan grad koji je svoju sudbinu uvijek vezao uz ogromni ponor nad kojim stoji.
Taj grad, Pazin, administrativno je središte Istre, a ponor, Pazinska jama, jedan od njegovih glavnih aduta i jedna od najvećih njegovih atrakcija.
Mjesto je to koje je mamilo kako speleologe, zaokupljalo maštu svjetski slavnih književnika, a njegova primamljivost ne jenjava ni dan danas.
Pazinska jama, to nevjerojatno djelo prirode, danas je zaštitni znak Pazina. Dominira gradom, njegova se zdanja "stišću" povrh njega, a zakonskim zaštitama, prepoznata kao blago koje bi trebalo pomno čuvati, podliježe još od 1964. godine.
Impozantan je to prirodni kompleks koji čine gotovo 100 metara duboki kanjon te ponor rijeke Pazinčice, odnosno jama dugačka oko 300 metara.
Prva speleološka istraživanja u njoj započela su krajem 19. stoljeća, a prvi se proučavanja uhvatio francuski speleolog Eduard Alfred Martel.
Ulaz u Pazinsku jamu nalazi se ispod oko 100 metara visoke vertikalne stijene. Podzemni kanal se prostire na jugoistok, a u njegovoj se "završnoj" dvorani nalazi 80 metara dugačko Martelovo jezero.
Zanimljivo, ono je, sifonom, spojeno s još jednim vodenim kanalom na kraju kojeg se nalazi još jedan sifon, no podzemni splet potencijalnih kanala nakon tog sifona još predstavlja nepoznanicu.
Pazinska jama nije bila inspiracija samo speleolozima i istraživačima. Njome su bili fascinirani i neki od slavnih svjetskih spisatelja, primjerice Jules Verne, koji je Pazinsku jamu "koristio" u svom romanu Mathias Sandorf.
Navodno je isti učinak imala i na Dantea, za opis ulaza u Pakao u njegovoj Božanstvenoj komediji.
Opcija za istraživanje Pazinske jame ima nekoliko. Jedna od njih je zip-line, na visini od oko 100 metara.
Druga je speleoavantura u samoj jami, u pratnji vodiča i s opremom, u trajanju od dva i pol sata. U sklopu nje posjetitelje čeka još jedan zipline, no mali, kojim se prebacuju na sprud podzemnog jezera.
Ako te adrenalinske opcije nisu po vašem guštu, postoje i mirnije opcije za uživanje u jami.
Primjerice, šetnja poučnom stazom ili pak uživanje u pogledu na nju s mosta Vršić ili podno terase hotela Lovac.
Upravo se ta dva lokaliteta spominju kao najbolji za fotografiranje i pogled na jamu, čiji se ulaz naziva Danteovim predvorjem te je visok najmanje 20, a širok od 30 do 50 metara.
Na dojmljivu jamu već više od tisuću godina pak ‘pazi’ pazinski Kaštel, kažu, najveća i najočuvanija srednjovjekovna utvrda na području Istre.
-webp.webp&w=1920&q=75)
Prvi puta se spominje, kao Castrum Pisinum, još u 10. stoljeću, zidovi su joj debeli i do četiri metra, no oni danas, umjesto sigurnosti, čuvaju muzeje, i to Muzej grada Pazina i Etnografski muzej Istre.
No, kako je nastala? Ako ste ljubitelj legendi, odgovor na ovo pitanje mogao bi vam se jako svidjeti jer je priča doista zanimljiva, piše Istrapedia.
Priča se, dakle, da ju je stvorio div Ban Dragonja kojeg su ljudi molili da im podari vodu. Odlučio im je uslišati želju te krenuo orati brazde u tlu i stvarati rijeke: prvo Dragonju pa Mirnu.
"Nakon što je počeo raditi na trećoj brazdi, koju bi po svojoj kćeri nazvao Draga, s Pazinskog kaštela mu se počela podsmjehivati i rugati žena pazinskog kapetana. Upitala ga je zar je tako star da tako plitko i krivudavo ore, na što se div razljutio i naprasno prekinuo posao. U tom času je nedovršenom brazdom navalila voda, htijući poplaviti kompletnu pazinsku kotlinu. Ljudi su pohitali Dragonji da ga mole za pomoć, a začuo se i plač majki i djece. Smilovao im se Ban, udario nogom u zemlju, točno pored pazinskog kaštela, gdje se otvorila ogromna jama, koja je uvukla sav višak vode u sebe, te je problem bio riješen".
