Kako će Crna Gora bez ruskih i ukrajinskih turista?

Turizam čini gotovo četvrtinu BDP-a Crne Gore i od ove turističke sezone znatno ovisi i punjenje proračuna. Nadležni su za sada zadovoljni. „Crnogorski turizam ove godine bilježi snažan oporavak. Prema podacima lokalnih turističkih organizacija, od početka godine, pa zaključno s 24. lipnjem, bilježimo porast broja gostiju za gotovo 120 posto u odnosu na prošlu i 16,65 posto u odnosu na rekordnu, 2019. godinu“, kaže za DW direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO) Crne Gore Ana Tripković-Marković.

Manje Rusa i Ukrajinaca

Jedno od glavnih tržišta, uz zemlje regije, godinama je bilo rusko. Pored toga, u posljednje vrijeme dolazilo je i sve više Ukrajinaca. Rusima su, međutim, sada zabranjeni direktni letovi kao dio sankcija zbog agresije na Ukrajinu, dok je u Crnoj Gori trenutno preko 8.000 Ukrajinaca, ali to nisu turisti nego izbjeglice. I službeni podaci pokazuju da je rat donio pad broja tih gostiju.

„Prema podacima crnogorske Uprave za statistiku (Monstat), prošle godine su Rusi i Ukrajinci činili 15,8 posto u ukupnoj strukturi gostiju, dok su u ostvarenim noćenjima sudjelovali s oko 21 posto. To je blizu 250.000 turista i skoro dva milijuna noćenja. U prva tri mjeseca ove godine imali smo 24.000 turista iz Rusije i Ukrajine s oko 227.000 noćenja“, kaže Tripković-Marković.

Profesor turizma Ivo Županović ukazuje da je i prošle godine bilo ukupno milijun turista manje u Crnoj Gori nego rekordne 2019.: „Radi se pretežito o turistima iz Zapadne Europe, ali je četvrtina od tog broja s tržišta Rusije, s tim što je to bilo amortizirano rastom iz Ukrajine. Međutim, toga ove godine neće biti. Dakle, moramo biti svjesni da ćemo opet u odnosu na 2019. godinu krenuti u sezonu s milijun turista manje“, smatra Županović.

Na pitanje može li Crna Gora nadomjestiti već očit pad broja ruskih i ukrajinskih turista, Županović odgovara: „Ako vratimo na razinu iz 2019. goste sa zapadnog tržišta, prvenstveno iz Skandinavije, Francuske, Njemačke i Velike Britanije, ali i s Baltika, mi bismo uspjeli nadomjestiti već 350.000 gostiju od tog milijuna manjka koji imamo u startu. Ipak, sve preko ostvarenja iz prošle, 2021. godine, trebalo bi smatrati uspjehom zbog svih ovih parametara“, kaže Županović.

Što je Crna Gora sve učinila kako bi nadomjestila manjak turista s dva bitna tržišta? Direktorica NTO-a kaže da je i pre trenutne krize došlo do značajnijeg usporavanja turističkih kretanja iz Rusije. Zato su, dodaje, preusmjerili marketinške aktivnosti na tržišta Zapadne Europe, ali i na Skandinaviju, Izrael, Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate i tradicionalno važna tržišta zemalja regije. Reklamirali su Crnu Goru na brojnim sajmovima i dovodili strane influencere da ju promoviraju.

„Kada je riječ o bukiranju za ovu turističku sezonu, ono je na izuzetno dobroj razini. Trenutno je u našoj zemlji najviše gostiju iz Zapadne Europe, ali i iz Češke, Poljske, Turske, Izraela, Kazahstana, te zemalja regije. Izuzetno dobre najave imamo i kada je u pitanju kruzing sezona – očekujemo više od 300 kruzera preko kojih će našu zemlju posjetiti i gosti s drugih kontinenata, poput Amerike i Azije“, kaže Tripković-Marković.

Potraga za turistima dubljeg džepa

Ona dodaje da tržišta čitave Europe, ali i Bliskog Istoka predstavljaju veliki potencijal za Crnu Goru, koja još uvijek nije dovoljno pozicionirana turistička destinacija u tim zemljama. „Prema najnovijim istraživanjima Europske komisije za putovanja (ETC), rat u Ukrajini nije utjecao na promjene planova za putovanja 44 posto Europljana. Prema istim istraživanjima, 84 posto Europljana koji planiraju putovanje od lipnja do rujna najviše su zainteresirani za zemlje Mediterana, a primjetan je rast interesa za novim odredištima, što predstavlja veliku šansu za Crnu Goru. Povoljni vremenski uvjeti, atraktivne ponude, manje gužve, gostoljubivost i ukinuta ograničenja su ključni elementi za izbor odredišta za odmor ovog ljeta, a Crna Gora može odgovoriti na tu potražnju“, vjeruje direktorica NTO-a.

Profesor Županović smatra da se Crna Gora svakako mora okrenuti tržištima Zapadne Europe, jer odatle dolaze turisti s mnogo dubljim džepom: „Što se tiče konkurentske prednosti Crne Gore u odnosu na slična odredišta poput Hrvatske, naša budućnost treba biti održivi turizam. Mi sada imamo mnogo više privatnog nego kolektivnog smještaja, pa bi trebali graditi klasične, a ne hotele s apartmanima i da na tome baziramo našu turističku ponudu“, smatra Županović.

Stižu gosti s egzotičnih odredišta

U pokušaju da se nadoknadi manjak gostiju s tradicionalnih tržišta, Crna Gora je prošle godine po prvi put uspjela privući i veći broj turista iz Kazahstana, a dobre najave su i za ovu godinu, jer su ponovo uvedeni direktni letovi prema toj azijskoj zemlji.

„Prethodne godine imali smo oko 12.500 turista iz Kazahstana, dok se ove očekuje dolazak oko 20.000 Kazahstanaca“, kaže Tripković-Marković., prenosi DW

Novo tržište za ovu sezonu trebala je biti i Saudijska Arabija, čijim građanima je Crna Gora ukinula vize, ali je zapelo oko uvođenja direktnih letova. O tome se nastavljaju pregovori. „Pored toga, prema najavama Aerodroma Crne Gore, od 19. srpnja bit će uspostavljeni čarter-letovi s Egiptom – tržištem s kojeg do sada nije bilo direktnih zračnih veza. Stoga, očekujemo organizirane dolaske turista i iz Egipta. Tržište koje bih posebno pomenula je Izrael, s kojeg nam ove godine dolazi veliki broj gostiju. Do listopada očekujemo preko 50.000 izraelskih turista“, najavljuje Tripković-Marković.

Sve goste će u Crnoj Gori dočekati otprilike iste cijene kao i prethodnih godina za smještaj, ali su ugostitelji u tamošnjoj „prijestolnici turizma“, Budvi, kao i na nekim drugim mjestima, povećali cijene za 20 do 30 posto. Županović kaže da u ovoj krizi treba detaljno voditi računa prilikom formiranja cijena: „Mislim da poskupljenja nisu neophodna, osim u najnužnijim slučajevima, odnosno tamo gdje su nabavne cijene toliko skočile da se više ne može osigurati prosječna dosadašnja zarada. Poskupljenja svakako neće donijeti bolje financijske pokazatelje za sezonu, jer ćemo imati kratkoročno pozitivne, ali dugoročno negativne efekte po turizam“, zaključuje profesor Županović.