Blagaj među najljepšim skrivenim draguljima Europe

Prema istaknutom turističkom portalu European Best Destination, Blagaj kod Mostara našao se na petom mjestu među najljepšim skrivenim draguljima Starog kontinenta za ovu godinu, prenosi Dnevni avaz. 

European Best Destination ubraja se među vodeće neovisne autoritete u turizmu, a u kratkom opisu naglašava se kako je Blagaj dom jednog od najbolje čuvanih tajnih mjesta – Derviške tekije, koja je sagrađena uz samu liticu ispod koje izvire rijeka Buna.

Upravo je Tekija, smještena s desne strane vrela rijeke Bune – najvećeg krškog izvora u Europi – i ispod ogromne stijene visoke preko 200 metara, već stoljećima mjesto inspiracije i duhovnog mira.

Pouzdano se zna da je Tekija izgrađena na mjestu starijeg bogumilskog svetišta, a prvi pisani trag o ovom objektu potječe iz 1664. godine i djelo je putopisca Evlije Čelebije.

Više puta je obnavljana tijekom stoljeća, a posljednji put 2013. godine, nakon arheoloških istraživanja koja je predvodio ugledni bh. stručnjak Enver Imamović.

Tekija je u prošlosti bila dom kaderija, rufaija, halvetija i nakšibendija. Jedinstvena je u BiH i po tome što su u njoj, prema poznatim podacima, derviši svojedobno stalno boravili.

Uvrštena je na popis nacionalnih spomenika BiH, a nakon Ajvatovice smatra se drugim najvećim dovištem u zemlji, čija višestoljetna tradicija svjedoči o neprekinutom kulturnom i duhovnom životu na tom prostoru.

Kosačin kastel

Uz Vrelo Bune i Dervišku tekiju, Blagaj je poznat i po Starom gradu, odnosno Stjepan-gradu, rodnom mjestu bosanske kraljice Katarine.

Taj Kosačin kastel, koji je Katarininom ocu Stjepanu – istinskom zaštitniku bosanskih patarena i Crkve bosanske – uglavnom služio kao ljetna rezidencija, posljednjih godina sve više privlači turiste, iako do njega vodi uska i krivudava staza. Ovo srednjovjekovno zdanje značajno je revitalizirano zahvaljujući Agenciji „Stari grad“ Mostar.

Blagaj obuhvaća praktički sve povijesne epohe – od ilirske gradine, razdoblja kasne antike, srednjeg vijeka pa sve do osmanskog perioda.

Stoljećima je bio kulturno i trgovačko središte, o čemu svjedoče podaci da je u svom zlatnom razdoblju imao čak sedam džamija, dva hana, četiri musafirhane, medresu, kiraethanu, sedam mlinica s 28 mlinova te impresivnih sedam kamenih mostova – četiri na rijeci Buni, jedan na Bunici i dva na ponornici Posrt. Tijekom četiri stoljeća svog postojanja bio je značajan kao administrativni centar nahije, kadiluka i vilajeta.

"Šeher Blagaj, a kasaba Mostar"

Narodna izreka "šeher Blagaj, a kasaba Mostar" sačuvala se kao svjedočanstvo o nekadašnjoj važnosti grada na izvoru Bune.

Na tako malom prostoru koncentrirano je mnoštvo kulturno-povijesne baštine, ali i prirodnih ljepota, što i dalje čini skladnu i nenarušenu cjelinu.

Blagaj je poznat i po kompleksu Velagićevina, jednom od najljepših spomenika stambene arhitekture u BiH, kao i po Sultan-Sulejmanovoj džamiji.

Također, Blagaj je mjesto u kojem postoje bogomolje i pravoslavaca i katolika. Tu su Crkva svetog Vasilija Ostroškog i Crkva Svetog Trojstva, smještene gotovo jedna nasuprot druge uz obale Bune.

Uz obale Bune nalaze se i brojni autokampovi, a u blizini izvora nalazi se nekoliko restorana poznatih po specijalitetu – bunskoj pastrmci, dok je od slastica najpoznatija smokvara.