Zbog žalbi upitna budućnost Pelješkog mosta
Ovih dana uporno se ponavlja kako će prije biti gotov cijeli Pelješki most nego pristupne ceste. To je najveći, ali ne i jedini projekt koji sudionici u javnim natječajima koče svojim žalbama.
I dok Kinezi nakon svake odrađene dionice Pelješkog mosta, a odrađena je četvrtina, slave uz vatromet saga oko natječaja za pristupne ceste se nastavlja. Austrijska tvrtka Strabag podnijela je žalbu kojom želi osporiti izbor grčke tvrtke. Navodno je sporna referenca za jednog građevinskog stručnjaka, no dok postupak traje - ne žele se izjasniti.
Jasno je jedino da se ništa ne miče s mjesta. Svi se pozivaju na kompleksnost procesa. I problematičan Zakon o javnoj nabavi.
Od stupanja novog zakona na snagu mi imamo silnih poteškoća i kontinuirano upozoravamo i zakonodavca i nadležne institucije o problemima koji nam se pojavljuju i mogućim rješenjima, pa evo nadamo se da će u jednom trenutku netko imati sluha", izjavila je za N1 Marica Cikoja Ratkovski iz Hrvatskih cesta.
No ne izostaje činjenica da bi svaki naručitelj trebao biti spreman na žalbe ponuditelja koji na to imaju zakonsko pravo, tvrde stručnjaci. "Po mojoj procjeni naručitelj nije dobro proveo realnu nabavu, odnosno nije je proveo na vrijeme", kaže Tatjana Hujić, stručnjakinja za javnu nabavu.
"Svatko ima pravo reći svoje mišljenje. Vi se ne možete pripremiti na činjenicu da su naša nadmetanja sva međunarodna, dobivamo i veliki broj ponuda, dostavljaju ponuditelji ne samo iz zemalja članica nego i iz trećih zemalja", odgovara Marica Cikoja Ratkovski.
Na jugu Strabag, Strabag i na sjeveru. No ovoga puta žale se na njih. Nakon što je Ministarstvo gospodarstva nedavno po drugi put odabralo austrijsku tvrtku za dovršenje Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija jugoistočne Europe odluka je za sada stopirana.
"Na javno nadmetanje za dovršetak radova pristigle su tri ponude i izjavljene dvije žalbe na Odluku o odabiru, i to od strane istog ponuditelja. Naručitelj ne može utjecati na broj žalbi koje stižu na postupak javne nabave", priopćili su iz Ministarstva gospodarstva.
Iz Strabaga o ovom natječaju ipak žele nešto više reći. "Očekujemo konačnu odluku vrlo brzo te vjerujemo u uspjeh naše ponude, koja je kako cijenom tako i po ostalim uvjetima referenci i stručnosti, najpovoljnija", poručili su.
Kinezi će tako, čini se, 80.000 tona čelika pretvoriti u Pelješki most prije nego prođe ijedna ponuda javne nabave. S druge strane, zgrada iz koje se trebala voditi EU probila je sve rokove izgradnje. Predviđa se da bi u funkciji trebala biti početkom travnja 2020., tvrde nam iz Ministarstva. Pitanje je samo za koliko milijuna kuna više.
Kineski građevinci brže od očekivanog grade Pelješki most tako da se već sada iznad morske površine mogu vidjeti naglavnice koje će nositi buduće stupove mosta - najveće investicije u novijoj hrvatskoj povijesti, u vrijednosti 2,08 milijardi kuna, koja bi trebala biti završena u iduće dvije godine, piše Jutarnji list.
U prvoj godini kineska tvrtka CRBC uspjela je završiti 25 posto radova na mostu. Odnosno, do sada je fakturirala radova u vrijednosti od oko 500 milijuna kuna od njihove ukupne vrijednosti.
Svi radovi teku prema planu. Sada se na pojedinim pilotima vadi materijal i piloti se betoniraju i postavljaju oplate za izradu naglavnica koje će povezivati te pilote - kaže za 'Jutarnji' Jere Šegedin, voditelj projekta Pelješkog mosta, uime investitora, Hrvatskih cesta.
Uz radove u podmorju, uskoro počinju i oni na kopnu.
"Počele su pripreme za temeljenje stupa mosta na kopnu u Komarnoj i Brijesti", rekao je Šegedin, pojašnjavajući što to, zapravo, izviruje iz mora.
"To su oplate na kojima će se betonirati naglavnice. Riječ je o velikim betonskim blokovima koji će povezivati pilote u jednu cjelinu. Nije to gotov proizvod, nego priprema za postavljanje armature, nakon čega slijedi betoniranje", rekao je Šegedin.
List piše da budu li Kinezi radili ovakvom dinamikom, nema dvojbe da će se i ova faza radova vrlo brzo zgotoviti, najdulje do početka iduće godine.
Gotovo 400 Kineza predano radi na gradilištima u Komarnoj i Brijesti, pa je 148 pilota zabijeno i prije predviđenog roka, zaključuje Jutarnji list.
