Druga po siromaštvu, a posljednja po stranim ulaganjima, Bosna i Hercegovina bilježi i rekordnu stopu inflacije od 15,8%. Oporavak će, kažu stručnjaci, biti dug i neizvjestan.
Politički sukobi svakodnevno pune medijske naslovnice. Teške riječi i zapaljiva retorika. Stoga, ne treba čuditi što je stranim ulagačima, BiH posljednja stanica u regiji, ali i u Europi.
“Nitko neće uložiti novac tamo gdje je nestabilno. Bosna i Hercegovina je, što se tiče stranih investicija u regiji u najvećem zaostatku. Srbija je tu prvak, u Srbiju se najviše ulaže zbog stabilne političke situacije”, kazao je Momčilo Komljenović iz Sektora za makroekonomski sustav VTK BiH, javlja N1.
Stručnjaci upozoravaju i na druge probleme. Izostanak domaćih investicija, te prirodu javnih.
“Domaći investitori se suzdržavaju od investiranja zato što se boje za sigurnost investicija. Kada je riječ o javnim investicijama, njih treba promatrati u kontekstu izbornih ciklusa. Uglavnom imamo maksimalne javne investicije kada je riječ o izbornom razdoblju i izbornim kampanjama, od jedinica lokalne samouprave preko županija, entiteta, pa do države”, kazao je ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Početkom godine i poslodavci su upozoravali na problem ulaganja u državi. Osim političkih rizika, razlozi su i složena procedura s kojom se investitori suočavaju nakon registracije tvrtke te nedostatak radne snage.
“Problem je ovdje kada krenete u realizaciju, kad vam trebaju građevinske dozvole, urbanističke suglasnosti, okolinske dozvole, tada sporost birokracije dolazi do izražaja. To je jedan limitirajući faktor za sve vrste ozbiljno biznisa i ozbiljnih investicija. Evidentno je i da se u posljednje vrijeme sve više i više kompanija javlja s problemom pronalska radne snage. Jednostavno moramo otvoriti mogućnost da se radnici dovedu kako bi naša ekonomija narasla”, kazao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Ali ekonomija u Bosni i Hercegovini ne raste te je i dalje uvozno-ovisna. Tijekom prvih 6 mjeseci ove godine, obim vanjskotrgovinske razmjene povećan je za 41,1%, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je zabilježen porast oba, uvoz je i dalje veći od izvoza.
“Ne radi se o količinskom povećanju niti robnom povećanju, niti uvoza ni izvoza, već se radi o povećanju cijena. Ako se izuzmu inflatorna kretanja u okviru robne razmjene Bosna i Hercegovina za 6 mjeseci, bilježi svojevrstan status quo u odnosu na 2021. godinu”, kazao je Zdravko Marinković, predsjednik VTK BiH.
Uz odlazak radne snage, manjak stranih investicija, te političku nestabilnost, Bosna i Hercegovina suočava se sa rekordnom inflacijom koja je dostigla čak 15,8%.
Neizvjesno je koliko će trebati vremena za oporavak.
