Država mora naći načine da građani ekonomski prežive koronu

Najozbiljniji problem u Bosni i Hercegovini nakon svjetske ekonomske krize-tako ekonomisti u svojim izvještajima opisuju posljedice pandemije koronavirusa. Građani ih na svojoj koži odavno osjete. Otkazi, smanjene plaće i pad gospodarske aktivnosti veliki su udar na kućne proračune Koliko će nam trebati da se oporavimo – nitko ne zna.

Zna se da je, u samo prvih nekoliko mjeseci pandemije, bez posla ostalo više od 30 tisuća ljudi u našoj zemlji. Neki su se snašli, ali otkaza i dalje ima. Ta brojka zapravo je znatno veća, jer je siva zona mimo svake statistike. Neprijavljeni radnici nisu imali pravo ni na kakvu pomoć.

''Država ne smije dozvoliti da ljudi koji rade, ako dođu u poziciju da ne rade, mora se iznaći način da ti ljudi prežive, jer ako ne prežive u ekonomskom i socijalnom smislu, kad se sve ovo završi, neće imati tko da vraća sve na početak, odnosno na ono što smo imali prije koronavirusa'', kaže Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS.

A prije COVID-a, mnogi su imali koliko-toliko normalan život. Kako su preko noći ostali bez ičega, brojni građani morali su da potraže pomoć.
Svakodnevica je postala luksuz. Počeli su da se obraćaju humanitarnim organizacijama koje su se našle u problemu – kako pomoći svima?

''Jeste teško i zato smo i mi povećali i broj naših uposlenika ili volontera kako bismo sve to stigli. Radimo po prioritetima. Oni koji su najugroženiji, njima prvenstveno pomažemo. Oni koji su u malo boljoj situaciji, svakako pomažemo, ali ne odmah'', kaže Mana Arslanagić, Udruženje “Pomozi.ba”

I poslodavci priznaju da je sve teže zadržati radnika, jer neke djelatnosti bilježe pad prometa od preko 70 posto. U svega par mjeseci ostali su bez većine prihoda, i pitaju – kako opstati?

''Nama trebaju mjere kako da dočekamo iduću godinu ili da ovaj period na 12 mjeseci prebrodimo. Recimo, ako firma ima pad poslovanja od 50 ili 70 posto, ona mora plaćati doprinose državi kao da se sve normalno i dešava'', kaže Suad Ećo, Udruženje poslodavaca FBiH.

Iako možda država tretira ovu situaciju kao normalnu, normalnost možemo da zaboravimo na neko vrijeme, kažu ekonomisti. Epidemiološka slika se komplicira, a posebno ih zabrinjavaju najave novih, oštrijih mjera iz kojih smo izašli s katastrofalnim iskustvima, piše BHRT.

''Ako opet zatvorimo po istom linearnom sustavu sve one koji potencijalno mogu da imaju kontakt s pacijentima, s klijentima, korisnicima usluga, bojim se da neće biti nikakve šanse da se ponovo reaktiviraju ni otvore ni frizerski saloni, ni kafići, ni zubarske ordinacije, ni obućari, ni kemijske čistionice. Dakle, svakoga koga zatvorimo ponovo, dovest ćemo u situaciju da ja mislim da to zatvaranje neće preživjeti'', kaže Zoran Pavlović, ekonomist.

Procjene nevladinog sektora su da u našoj zemlji, više od 800 tisuća ljudi živi u siromaštvu. Prema podacima Svjetske banke, u prvih sedam mjeseci ove godine, broj zaposlenih je, u odnosu na isti period prošle, pao za tri posto. Ako mjere pomoći države zakažu, predviđaju da bi moglo osiromašiti još 85 tisuća ljudi. I to onih kojima do sada nije bila potrebna socijalna pomoć.