Zapošljavanje osoba s invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine predstavlja zakonsku obvezu za poslodavce, ali i snažan mehanizam za izgradnju inkluzivnog i održivog tržišta rada. U skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavci na otvorenom tržištu rada, uključujući državne organe, javne ustanove i javna poduzeća, dužni su zaposliti najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 zaposlenih. Ukoliko tu obvezu ne ispune, obvezni su mjesečno uplaćivati Fondu poseban doprinos u iznosu od 25% prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine za svaku osobu koju su bili obvezni zaposliti. Zapošljavanjem osobe s bilo kojim postotkom invaliditeta na svakog 16. zaposlenika, poslodavci na godišnjoj razini uštede oko 4.800,00 KM, prema prosječnoj plaći iz 2025. godine.
Sredstva prikupljena po ovom osnovu vraćaju se kroz poticaje za zapošljavanje i samozapošljavanje, profesionalnu rehabilitaciju, prilagodbu radnih mjesta i kontinuiranu podršku zaposlenim osobama s invaliditetom. Poslodavci koji ne podliježu obvezi iz članka 18., ali imaju mogućnost zaposliti osobe s invaliditetom, ostvaruju pravo na zakonom propisane stimulacije i povlastice, uz obvezu mjesečne uplate 0,5% od ukupnog iznosa bruto plaća, osim ako zapošljavaju osobe s invaliditetom u skladu sa zakonom.
Pozitivna iskustva iz prakse potvrđuju da inkluzija donosi mjerljive rezultate. Marija Lučić, ravnateljica JU Starački dom Tomislavgrad, navodi kako se osoba koja je bila zaposlena, naravno, socijalizirala, puno je pomogla i u okruženju doma i u svom radu u domu, te je obavljeno mnogo posla u domeni koju je ona mogla izvršiti.
Upravo takvi primjeri s terena dodatno naglašavaju značaj sustavnog pristupa i dosljedne primjene zakonskog okvira, na što ukazuje i rukovodstvo Fonda. Direktor Fonda Ahmet Baljić naglašava potrebu za dosljednom primjenom zakona.
"Za Fond je iznimno važno da što prije bude usvojen zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Prije svega zbog toga što još uvijek imamo nemali broj poslodavaca koji ne poštuju relevantne zakonske obveze, ne zapošljavaju odgovarajući broj osoba s invaliditetom, a pritom ne uplaćuju posebne doprinose", kaže Baljić
Dodaje kako Fond sve mjere i aktivnosti provodi pretežito iz sredstava prikupljenih po osnovi posebnih doprinosa, te upozorava kako bi bez odgovarajućeg zakonskog rješenja mogli biti ugroženi postojeći programi podrške.
S druge strane, iskustva iz privatnog sektora pokazuju kako inkluzija nije samo regulatorna obveza, nego i razvojna strategija. Na značaj univerzalnog pristupa ukazuje i Vedad Vajzović, predsjednik centra ProReha i direktor Greens d.o.o.
"Tvrtka je od početka prilagodila sam proces proizvodnje za osobe s invaliditetom, jer nam je to u principu bio i cilj - pokazati kako svako radno mjesto može biti inkluzivno, kako svako radno mjesto može biti mjesto za zapošljavanje osoba s invaliditetom, tako kako sve što radimo, radimo po principu univerzalnog dizajna, prilagođeno osobama s invaliditetom, ali i svakome drugome bez invaliditeta tko ima određene poteškoće u samom radnom procesu.“
Takav pristup potvrđuje i širu društvenu dimenziju ove teme, o kojoj govori Mirza Ustamujić, direktor Energoinvest d.d. Sarajevo, ističući kako inkluzija nadilazi poslovne okvire i postaje pitanje kolektivne odgovornosti.
Podaci kažu kako je dodijeljeno 8.079 poticaja, 1.432 osobe obuhvaćene rehabilitacijskim programima, 7.331 financiran ili sufinanciran program te 3.787 zaposlenih osoba s invaliditetom koje ostvaruju kontinuiranu novčanu podršku.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom tako se potvrđuje kao model koji istodobno jača poslovne performanse, reputaciju i društvenu odgovornost, ali prije svega osigurava pravo na rad i dostojanstvo onima kojima je podrška najpotrebnija.
