Zaposlenost žena raste, ali zašto?

Žene u Europskoj uniji dostižu muškarce kada je riječ o jednom važnom aspektu - zaposlenosti. Razlika između udjela žena i muškaraca u zaposlenosti dramatično se smanjila u zadnjem desetljeću, uključujući tradicionalnije zemlje.

Međunarodni dan žena, koji se obilježava u petak, prilika je da se istaknu područja u kojima rodna ravnopravnost još nije ostvarena. Ali mogu se istaknuti i pozitivni primjeri, a jedan od najboljih je zapošljavanje.

Razlika između udjela odraslih muškaraca i žena u Europskoj uniji koji su zaposleni jako se smanjila od 2005., prve godine za koju su dostupni puni podaci, po podacima Eurostata.

Štoviše, to se dogodilo u gotovo svim državama članicama, iako u Uniji postoje velike razlike kada je riječ o rodnim normama, gospodarskom rastu i socijalnim politikama.

Objašnjavajući ovaj trend mnogi stručnjaci ukazuju na dugoročne promjene kao što su bolja obrazovanost žena i gospodarska tranzicija s proizvodnje na usluge. Bitnu ulogu igraju i rodiljski dopust te organizirana skrb za djecu.

Barbara Petrongolo, ekonomistica sa Sveučilišta kraljice Mary i suradnica Centra za gospodarske rezultate iz Londona, kaže da je riječ o nastavku trendova koji su započeli nakon Drugog svjetskog rata, posebice kada je riječ o obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i deindustrializaciji.

"Puno čimbenika koji dovode žene među radnu snagu započelo je prije više desetljeća", rekla je. "A kada je riječ o obrazovanju, jaz među spolovima se preokrenuo." Brojke pokazuju da se od sredine 2000-ih radna snaga brzo mijenja.

Razlika između muškaraca i žena koji su zaposleni u 28 država članica EU-a smanjila se s 15,9 posto 2005. na 11,5 posto 2017., a u 19 članica eurozone još i više - sa 17,3 posto na 11,2 posto.

Unatoč tome, među državama članicama postoje velike razlike.

Razlika najmanja u Skandinaviji

Razlika između spolova u tom pogledu puno je manja u Skandinaviji i u baltičkim zemljama i kreće se između četiri i šest posto, dok u Grčkoj i Italiji iznosi gotovo 20 posto.

No južne države članice također bilježe najveći napredak, u nekim slučajevima 10 postotnih bodova i više. Jaz u Irskoj smanjio se isto tako za više od osam postotnih bodova.

Mađarska je s druge strane jedina država članica u kojoj se smanjio udio žena koje rade u odnosu na muškarce. Razlika se povećala s 13,6 posto na 15,3 posto.

Petrongolo trend objašnjava sve boljom obrazovanošću žena te prelaskom razvijenih gospodarstava s proizvodnje na usluge, kao i tehnološkim napretkom, primjerice kućanskim uređajima koji štede vrijeme.

S druge strane, evolucija muških i ženskih uloga puno je sporija od toga i njihovo poimanje u Europi jako se razlikuje, napominje.

Financijska kriza

Financijska kriza možda je također odigrala ulogu, kaže Emma Tominey, ekonomistica sa Sveučilišta u Yorku.

Mnogi muškarci ostali su bez posla, što je smanjilo njihov udio u radnoj snazi.

Taj je pad po podacima OECD-a puno izraženiji među muškarcima nego ženama. Nakon krize, žene su imale veći udio u radnoj snazi.

Petrongolo i ekonomistica Clauda Olivetti s Bostonskog koledža istraživale su utjecaj vladinih politika za potporu obiteljima i utvrdile da javna potrošnja na organiziranu skrb za djecu i predškolsko obrazovanje daje bolje rezultate od plaćenih dopusta kada je riječ o povećanju zaposlenosti žena.

Istraživanje OECD-a provedeno u 18 zemalja također je utvrdilo da je subvencionirana skrb za djecu jedan od nekoliko čimbenika koji pridonose povećanju zaposlenosti žena.

Mnoga istraživanja pokazala su s druge strane da je plaćeni dopust manje učinkovit. No Tominey napominje da ima veći potencijal kada ga koriste očevi, prenosi Hina.