Zaid: Liječnik specijalist zarađuje 1800 KM, a privatne klinike nude i do 15.000 KM

Predsjednik Liječničke komore Federacije BiH Rifat Rijad Zaid izjavio je u emisiji Pressing na N1 kako je prosječna plaća liječnika specijalista u ovom bh. entitetu 900 eura, dok u privatnim bolnicama može dosezati i do 15.000 maraka.

Na pitanje odlaze li liječnici iz BiH samo zbog plaća odgovara kako to ovisi o generaciji. 

"Ako pitate moju, mislim da je razlog isključivo materijalni položaj. No, mnogi liječnici odlaze i jer su siti ovakve situacije. Liječnicima su najvažniji radni uvjeti i materijalni status. Prosječna plaća liječnika u FBiH iznosi oko 900 eura, dok je u Bugarskoj pet puta viša – između 4.200 i 5.000 eura", navodi Zaid.

Koliko može zaraditi liječnik specijalist u BiH?

U Kantonu Sarajevo, navodi, početna plaća specijalista sada iznosi 3.360 KM, s mogućnošću da kroz dežurstva naraste i do 5.000 KM. Unatoč tim brojkama, mnogi ipak odlučuju karijeru nastaviti izvan granica BiH.

"U Kantonu Sarajevo početna plaća specijalista, koja će biti povećana za 70 posto, iznosit će 3.360 KM. Uz dežurstva se može dobiti dodatnih 25 posto, pa ukupno i do 5.000 maraka. Godine 2017. moja plaća u KS iznosila je 1.280 KM, iako sam bio specijalist. Ona se kroz godine povećala", ističe.

"Privatne bolnice nude duplo, pa i tri puta veće plaće – ponekad i više od 15.000 maraka. Ipak, ni to nije dovoljno da privuče sve, što pokazuje da novac nije jedini motiv. Vraćamo se na vrijeme Sebije Izetbegović – ne možete se tako ponašati prema liječnicima", naveo je.

"Ako ne može u Sarajevu, može u Ljubuškom"

Zaid se osvrnuo i na čestu pojavu da liječnici iz javnog zdravstva pacijente upućuju u vlastite privatne klinike. 

"To je nenormalno. Takve liječnike treba simbolično rečeno gađati atomskom bombom", rekao je, dodajući da rješenje vidi u tzv. skandinavskim modelima.

Prema njegovim riječima, FBiH bi trebala usvojiti kombinaciju švedskog i danskog sustava – ako pacijent ne dobije termin unutar 90 dana (ili 30 u nekim slučajevima), mora mu se omogućiti liječenje u drugoj ustanovi o trošku države.

 "U Danskoj je taj rok 30 dana", navodi.   

"Ako se magnetna rezonanca ne može obaviti u Sarajevu za mjesec dana, možda može u Ljubuškom za devet dana. Za to nam je potrebna podrška građana jer se borimo za njih", zaključuje. 

Problem su, kako kaže, i privatni fakulteti koji proizvode tzv. liječnike s "kvazidiplomama".

Navodi kako će oni ''liječiti'' i ''spašavati'', a posljednja linija obrane protiv toga je Federalna komora.

"Potrebno je formirati entitetsku inspekciju i početi razotkrivati i eliminirati ovu mrežu", ističe.