Sindikat pravosuđa HNŽ-a: Nećemo proširivati opseg poslova tijekom štrajka

Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa Hercegovačko-neretvanske županije uputio je Skupštini, Vladi te županijskim ministarstvima pravosuđa i financija službenu inicijativu za hitno donošenje zakona o plaćama. Sindikat poručuje kako nepostojanje tog zakona više ne može biti opravdanje za uskraćivanje materijalnih prava zaposlenicima pravosuđa, ali ni ostalim zaposlenicima koji se financiraju iz županijskog proračuna.

U inicijativi se pozivaju na zakonske odredbe koje, prema njihovu tumačenju, omogućuju državnim službenicima i namještenicima ostvarivanje naknada i uvećanja plaća na temelju odgovornosti i posebnih uvjeta rada.

Sindikat smatra da se predložena zakonska rješenja nadovezuju na Zakon o radu Federacije BiH i Zakon o namještenicima u tijelima državne službe u Federaciji BiH te da postoji pravna osnova za priznavanje traženih naknada.

Od Vlade i Skupštine traže konkretan odgovor

Iz Sindikata očekuju očitovanje predsjedatelja Skupštine i Vlade HNŽ-a te ih pozivaju da pronađu način za rješavanje zahtjeva zaposlenika.

"Od predsjedatelja Skupštine HNŽ-a i Vlade HNŽ-a očekujemo očitovanje o našem zahtjevu te ih pozivamo da se zauzmu za pronalaženje načina kako riješiti naše zahtjeve, a ne da prebacuju odgovornost s jednog na drugog", poručili su.

Upozoravaju kako su tijekom štrajka izloženi pritiscima građana, pravnih osoba, pojedinih rukovoditelja pravosudnih institucija i drugih nadležnih tijela, koji traže obavljanje poslova izvan propisanog minimuma procesa rada.

Među takvim zahtjevima navode izdavanje različitih uvjerenja i postupanje u predmetima koji nisu hitne prirode.

Ne pristaju na proširenje poslova tijekom štrajka

Sindikat ističe da dosljedno poštuje odluku arbitra od 24. kolovoza 2026. godine, kojom su utvrđeni poslovi koji se ne smiju prekidati tijekom štrajka.

"Nije prihvatljivo da se od Sindikata zahtijeva proširivanje opsega poslova koji se obavljaju tijekom štrajka, dok se istodobno ignoriraju i ne rješavaju razlozi zbog kojih je štrajk uopće pokrenut", navode u priopćenju.

Svjesni su, dodaju, da obustava rada stvara poteškoće građanima i gospodarstvenicima, ali smatraju da odgovornost za pronalaženje rješenja ne smije biti prebačena na zaposlenike.

Posebno su se osvrnuli na probleme poduzeća koja zbog štrajka ne mogu pribaviti sudska uvjerenja potrebna za sudjelovanje na natječajima i javnim pozivima.

Podsjetili su kako je predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač pozvala nadležne institucije i ugovorna tijela da gospodarstvenicima omoguće produljenje rokova ili naknadno dostavljanje dokumentacije nakon završetka štrajka.

Sindikat podržava takvo rješenje, ali naglašava da su za njegovu provedbu odgovorne nadležne institucije i Vlada, a ne zaposlenici pravosuđa.

Štrajk traje od 7. rujna

Podsjetimo, državni službenici i namještenici pravosudnih institucija HNŽ-a započeli su generalni štrajk 7. rujna, tražeći poboljšanje materijalnog položaja i dodatak na plaću od 20 posto za sve zaposlenike pravosuđa.

Tijekom štrajka obavljaju se samo hitni poslovi, dok su redoviti postupci i izdavanje dijela sudskih dokumenata obustavljeni. Takvo stanje stvara poteškoće građanima i poduzećima kojima su potrebna sudska uvjerenja, zemljišnoknjižni dokumenti i drugi akti.

Vlada HNŽ-a 22. rujna donijela je odluku o dodatku na plaću za određena radna mjesta u pravosudnim institucijama na kojima se poslovi obavljaju u posebnim uvjetima. Sindikat je odbio ponuđeno rješenje, smatrajući da njime nisu obuhvaćeni svi zaposlenici te osporavajući uvjetovanje njegove primjene normalizacijom rada pravosudnih institucija.

Iz Vlade su, s druge strane, poručili da zahtjev za dodatkom od 20 posto svim zaposlenicima ne mogu prihvatiti jer se plaće državnih službenika i namještenika moraju promatrati u okviru cjelokupnog sustava županijske državne službe.

Spor se dodatno zaoštrio početkom listopada, kada je Sindikat upozorio na najavljeno kašnjenje isplate plaća za rujan i moguće umanjenje primanja zaposlenicima koji sudjeluju u štrajku.

Sredinom listopada Sindikat je ponovno reagirao i na postupanje Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ-a, nakon što je ono od pravosudnih institucija zatražilo dosljednu primjenu propisa o minimumu procesa rada.

Upozoravaju na mogućnost potpune blokade pravosuđa

U najnovijem priopćenju Sindikat ponovno poziva Vladu da ponudi konkretno rješenje i poduzme korake za okončanje štrajka.

Tvrde da odgovornost za eventualnu potpunu blokadu pravosudnog sustava i posljedice koje bi ona imala za građane i gospodarstvo snose nadležna županijska tijela, zbog, kako navode, ignoriranja prava zaposlenika i izostanka odgovarajućeg socijalnog dijaloga.

"Naš stav je jasan: Sindikat poštuje odluku arbitra o poslovima koji se ne smiju prekidati tijekom štrajka od 24. kolovoza 2026. godine i očekuje da je sve pravosudne institucije poštuju", zaključili su.