Vlada će vratiti dugove bolnica?!

Vlada Federacije BiH danas je na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila i u parlamentarnu proceduru usvajanja po hitnoj proceduri uputila Prijedlog zakona o financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH.

Riječ je o zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač općina, kanton, FBiH i jedan ili više kantona zajedno, te FBiH u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Zakon uređuje izvore plaćanja nastalih dugovanja, postupak i način njihovog izmirenja na osnovu kojih se vrši financijska konsolidacija, iznos umanjenja duga i druga pitanja koja se odnose na financijsku konsolidaciju i restrukturiranje.

Dugovanja

Financijska konsolidacija zdravstvenih ustanova zasniva se na principima jednakog postupanja prema svim povjeriocima jednakog položaja, posebno po osnovu više vrsta duga, te pristupa podacima sprema kojem je dužnik obvezan osigurati pristup podacima i dokumentaciji od značaja za financijsku konsolidaciju, a koji se posebno odnose na njegove obveze.

Financijska konsolidacija obuhvaća rješavanja dugovanja zdravstvenih ustanova kod kojih je evidentirana nelikvidnost u smislu odredbi Zakona o financijskom poslovanju i/ili postoji akumulirani gubitak.

''Financijska konsolidacija i restrukturiranje provode se s ciljem postizanja stanja likvidnosti i solventnosti zdravstvenih ustanova i jačanja odgovornosti u upravljanju rizikom u njihovom poslovanju, u skladu sa ovim i Zakonom o financijskom poslovanju, te uvođenja novih zdravstvenih tehnologija, kao i povećanja kvalitete i učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga'', navela je Vlada Federacije u priopćenju za javnost.

Financijska konsolidacija obuhvata dugovanja zdravstvenih ustanova po osnovu doprinosa za MIO, za osnovno zdravstveno osiguranje  i za osiguranje u slučaju nezaposlenosti, poreza i drugih javnih prihoda (isključujući PDV), komunalnih usluga, isporučenih roba nužnih za rad zdravstvene ustanove, te neisplaćenih neto plaća zaposlenika.

Deset godina

''Postupak financijske konsolidacije dugovanja i/ili restrukturiranja zdravstvenih ustanova pokreće se podnošenjem dokumentiranog zahtjeva odgovorne osobe u javnoj zdravstvenoj ustanovi koja se konsolidira. Nakon procjene zahtjeva, nadležni ministar zdravstva, uz prethodno usuglašavanje s nadležnim ministrom financija, sačinjava prijedlog odluke o financijskoj konsolidaciji i/ili restrukturiranju zdravstvene ustanove koju razmatra i usvaja nadležno izvršno tijelo vlasti'', navedeno je.

Rok za provođenje postupka financijske konsolidacije i/ili restrukturiranja ne može biti duži od deset godina, računajući od dana stupanja na snagu odluke o financijskoj konsolidaciji ili/i restrukturiranju, uključujući i program financijske konsolidacije i/ili restrukturiranja.

Vlada Federacije BiH priopćila je kako će iz proračuna FBiH u sljedeće tri godine (od stupanja na snagu zakona), za program financijske konsolidacije i/ili restrukturiranja sveučilišnih-kliničkih bolnica, kao i podršku procesu restrukturiranja i sanacije u kantonalnim i općim bolnicama, izdvojiti sredstva u ukupnom iznosu od 225 milijuna KM. 

U obrazloženju novog zakona je navedeno kako je financijskim analizama poslovanja utvrđeno da javne  zdravstvene ustanove zaključno sa 31.12.2020. godine bilježe gubitak u ukupnom iznosu od oko 203,1 milijuna KM, dok ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova sa istim datumom iznose 438,7 milijuna KM.

Riječ je o reformskom zakonu planiranim “Socio-ekonomskim reformama u BiH za period 2020-2022. godina” i Programom rada Vlade Federacije BiH.

Stabilnost

Postupak financijske konsolidacije javnih zdravstvenih ustanova prvenstveno ima cilj postizanje financijske stabilnosti javnih zdravstvenih ustanova, jačanje odgovornosti u njihovom upravljanju i povećanje kvaliteta pružanju zdravstvenih usluga.

''Opredjeljenje Vlade FBiH je ovim zakonom omogućiti financijsku konsolidaciju kliničkih centara kao ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite čiji je suosnivač Federacija BiH, ali i drugih javnih zdravstvenih ustanova, kako bi se osigurala jednaka, dostupna i kvalitetna zdravstvena zaštita i zdravstvene usluge za sve građane Federacije BiH. Upravo je pandemija pokazala značaj zdravstvenih ustanova sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite koje su paralelno s kliničkim centrima podnijele veliki teret'', navela je Vlada.