VIDEO | Šrinkflacija - novi udar na potrošače

Za inflaciju ste čuli, ali da li ste čuli za šrinkflaciju? Riječ je o smanjenoj gramaži proizvoda, uglavnom prehrambenih, koji se prodaju po istoj ili većoj cijeni. Razlog je jednostavan - profit proizvođača. I to je već neko vrijeme primijetno i u Bosni i Hercegovini.

Kako bi prestala manipulacija potrošača, pojedine zemlje Europske unije naređuju trgovcima da na policama označe proizvode čija je gramaža smanjena.

Kakvo je stanje u našoj zemlji?

Otkako su cijene krenule galopirajuće rasti izazvane inflacijom, kao prateća pojava globalno pojavila se i tzv. šrinkflacija, smanjivanje gramaže proizvoda uz iste ili veće cijene.

Tako je sada pola kilograma kafe upakirano u 350 grama, a košta isto, dok je možda najprepoznatljiviji primjer čokolada, koja je od prvobitnih 100 grama, spala na 90, i na kraju na 75 grama. Cijena te čokolade je sada značajno veća. Skoro svi prehrambeni proizvodi prate ovaj trend.

Murica Marić, Udruženje građana "Don", Prijedor, kaže: "Ono što je na našem tržištu vidljivo je da više nemate više kilogramska pakovanja, pa više nije ni litra jogurta, već 1,25 jogurta i mlijeka pa se svi dovijaju kako da zarade u ovom vremenu", javlja BHRT.

Zakonski dozvoljena, ali nije fer

Iako je šrinkflacija zakonski dozvoljena, nije fer prema potrošačima, kojima proizvođači svjesno manipuliraju. U pojedinim zemljama, poput Francuske, vlada je naredila trgovcima da na policama označe proizvode čija je gramaža smanjena, a koji su zadržali staru cijenu.

Predstavnici potrošača kažu da se to u Bosni i Hercegovini ne može očekivati u skorije vrijeme.

Ekonomisti kažu da se skrivanje poskupljenja i veći profit naravno kriju iza svega, ali navode još primjera kako proizvođači, uvjetno rečeno, varaju kupce.

Skrivanje poskupljenja

Igor Gavran, ekonomist, navodi: "Na polici se jedan do drugog nalazi dimljeni sir, međutim na stvarnom dimljenom siru koji je veće cijene se nalazi mliječna mast, a na ovome lažnom koji se lažno deklarira kao sir se nalazi biljna mast. Ako imamo biljnu mast, onda nije sir. Onda imamo kod raznih vrsta pavlaka, koje se lažno predstavljaju kao pavlaka, koja bi se trebala praviti od mlijeka, a u njoj je mliječna mast".

Da bi sve bilo kamuflirano i teže uočljivo, proizvodi se sada uglavnom pakiraju sa naljepnicama do recimo vrha boce, pa se često tijekom kupovine i ne vidi sama gramaža. Mnogi tek kad dođu kući i raspakuju kesu, vide da su u stvari kupili manje.