VIDEO | Poražavajući efekti iseljavanja - ugroženi proračuni, fondovi, fali radnika...
Bosna i Hercegovina gubi stanovništvo iz dana u dan. Prema nekim procjenama, za manje od 50 godina ovdje će živjeti oko milijun i pol stanovnika.
Osim što gubimo stanovništvo, ugroženi su proračuni, fondovi, nedostaje nam radna snaga, javlja BHRT.
Demograf Aleksandar Čavić upozorava da smo bliži ipak pesimističnoj procjeni i kaže da bi u BiH trebalo živjeti milijun i 200 tisuća stanovnika.
Poražavajuće brojke
"Moje iskustvo govori da su realno utvrđeni broj stanovnika je uvijek bliži ovoj pesimističnoj procjeni tako da ako budemo imali milijun i pol stanovnika, mislim da to može biti i donekle zadovoljavajuće bez obzira kako to zvučalo'', kaže Čavić.
Prema Izvještaju "Perspektive svjetskog stanovništva" Bosna i Hercegovina se nalazi u grupi zemalja koja će do kraja vijeka drastično smanjiti broj stanovništva.
John Kennedy Mossoti, predstavnik Populacijskog fonda UN-a u BiH, kaže: "Do 2070. godine demografski trendovi i nejednakosti dovešće do smanjenja ukupnog stanovništva za preko 50%, dok će demografska struktura naginjati starijoj populaciji sa njenim udjelom u ukupnom stanovništvu od preko 40%."
Iseljavaju se kompletne obitelji. Škole se zatvaraju, sela su gotovo pusta. U 2021. zemlju je napustilo gotovo 170.000 stanovnika.
Sela pusta
Mirhunisa Zukić, iz Unije za održivi povratak i izbjeglice u BiH, kaže: "Jedinica mjere je jedno selo Marčići kod Zvornika gdje je oko 60 kuća obnovljeno a tu živi svega nekoliko porodica. Ostalo je sve zatvoreno. Takvih primjera imamo širom Bosne i Hercegovine."
Problemi se osjećaju i u gospodarstvu. Nedostaje radne snage. Svjedočimo uvozu radne snage iz Turske, Indije, Nepala, Pakistana...
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS, navodi: "Mi generalno po trendovima koje imamo zadnjih 10 godina, za 3-4 godine možemo reći da ćemo imati ponudu radne snage 0. Tako da mi već sada imamo potrebu da na neki način uvozimo radnu snagu iz drugih zemalja i to će biti trend u narednim godinama."
Demografski trendovi su dugoročno uslovljeni. Na primjer veliki uloženi novac na polju fertiliteta trenutno ne znači mnogo. Efekti se osjete tek nakon dva desetljeća. Mjere moraju biti sveobuhvatne, sustavne, kratkoročne i dugoročne. U suprotnom bit će nas sve manje, piše BHRT.
