Vedran Šimunović za Bljesak: Deset godina INTERA Tehnološkog parka

''Nakon deset godina rada, mislim da smo nešto dokazali, pa se nadam da će to u narednom razdoblju konačno biti prepoznato i podržano od onih koji to mogu i koji bi to trebali – grad, županija, entitet, država'', govori za Bljesak.info Vedran Šimunović, čelni čovjek Tehnološkog parka u Mostaru povodom deset godina njihovog postojanja.

Podom ovog jubileja Vedran je govorio o svojim početcima, samoj ideji osnutka ove organizacije, te ciljevima i viziji. Dotaknuli smo se i tema potencijala u Hercegovini te mogućnosti da i Mostar jednog dana postane održivi grad.

Bljesak.info: Predstavite nam Vedrana Šimunovića prije Intere, odnosno kako je tekao vaš put do izvršnog direktora Tehnološkog parka u Mostaru?
Šimunović: Diplomirani sam ekonomist Sveučilišta u Mostaru i doktorand Sveučilišta u Splitu na temi 'Održivi razvoj gradova', doktorat nisam završio. Imam više godina iskustva u sektoru međunarodne trgovine u kompaniji Europrofil d.o.o. na poziciji na poziciji managera za pregovaranje sa stranim dobavljačima, što je iskustvo koje je jedno od najznačajnijih za moj profesionalni razvoj. U danom trenutku sam pročitao natječaj za izbor direktora INTERA Tehnološkog Parka - prijavio sam se, prošao sve intervjue i već nešto više od 5 godina radim u INTERA Tehnološkom Parku.

Bljesak.info: Otkud INTERA Tehnološki park? Kako je došlo do te ideje?
Šimunović: Davor Krezić, inače vlasnik poduzeća ALFA THERM d.o.o. Mostar je idejni tvorac INTERA TP-a, jedan od njegovih osnivača i osoba koja je neizmjerno mnogo dala Mostaru i Hercegovini. Na prijelazu tisućljeća između Božića i Nove godine skicirao je koncept ideje tehnološkog parka, a kasnije je deset godina razvijao tu ideju, dok nije sve kulminiralo 2011 godine kada je sa još dvojicom privatnih poduzetnika iz Hercegovine pokrenuo priču osnivanjem Zaklade za INovacijski i TEhnološki RAzvitak (skraćeno INTERA). Ono što su osnivači zamislili nastalo je iz realne potrebe, izazova i tranzicijskih problema s kojima se suočava naše gospodarstvo i društvo općenito – razvoj kadrova, nastanak novih poduzeća, internacionalizacija poslovanja, odljev pametnih i sposobnih, itd. Misija i aktivnosti INTERA Tehnološkog Parka usmjereni su upravo na intervenciju u tim područjima: pružiti podršku razvojnim i inovativnim projektima, promovirati i unaprijediti inovacijsku kulturu i inovativno poduzetništvo, unaprijediti kvalitetu ljudskih resursa, raditi na unaprjeđenju tehničke kulture, itd.

Bljesak.info: Kako bi na jednostavno objasnili što je ono što Intera nudi i kome?
Šimunović: Naša krilatica je „INTERA - brži put do razvoja“.Nastojimo koncentrirati entuzijazam mladih, ideje kreativnih i iskustvo uspješnih i time pružamo platformu za poduzetnički uzlet onima kojima je to potrebno. Uvriježen termin za organizacije kao što je naša je „business support organisation“ tj. organizacija za poslovnu podršku. Konkretno govoreći, pružamo asistenciju poduzetnicima (napose mladim) u uspostavljanju i razvoju njihovog poslovanja, te malim i srednjim poduzećima (MSP) u internacionalizaciji njihovog poslovanja.

Pored poduzetnika i poduzeća, naša druga glavna ciljna skupina su pojedinci koji žele steći nove praktične vještine i time unaprijediti svoju karijeru. U tom smislu, nudimo čitav niz različitih obuka, počevši od praktične obuke rukovanja i programiranja CNC strojeva za obradu metala, aplikativnog softwera za tehničke, kreativne i financijsko-administrativne poslove pa sve do digitalnog marketinga.

Bljesak.info: Prošlo je deset godina, i jeste li sada, nakon određenog odmaka iznenađeni postignutim ili ste sve vrijeme imali zacrtane ove ciljeve i viziju onog što želite da Intera postane?
Šimunović: Možda je najlakše prezentirati što je napravljeno kroz brojke: Implementirali smo više od 40 projekata podržanih od Europske unije i drugih donatora, pomogli smo u kreiranju više od 50 novih poduzeća od kojih neka danas zapošljavaju samostalno i do 60 zaposlenika, izravno i neizravno smo doprinijeli na stvaranje više od 1000 radnih mjesta, svake godine u prosjeku privučemo 3000 sudionika na raznim događajima, edukacijama i treninzima, a u našem coworking prostoru CODE HUB Mostar imamo više od 400 registriranih korisnika. Osim toga svake godine organiziramo poslovnu konferenciju www.connecto.ba koja već u četvrtom izdanju je do sada privukla više od 600 sudionika i kompanija iz regije i svijeta.

Bljesak.info: Koliko je pandemija utjecala na vaše poslovanje?
Šimunović: Kao i na veliku većinu organizacija, pandemija je imala veliki utjecaj na i naše poslovanje. Izazov je bio organizirati bilo kakva predavanja, radionice, implementirati projektne aktivnosti u rokovima i obimu kako su planirani.No bili smo inovativni, organizirali smo se maksimalno u digitalnom i 'online' režimu i nastavili raditi u obimu i obliku u kojem je to bilo izvedivo. Iznenađujuće je kako je brzo i s relativnom lakoćom veliki broj firmi u ovom smislu iskoristio digitalne alate i Internet za rad na daljinu.

Naravno, protupandemijske mjere su, barem trenutno, malo popustile pa smo se dobrim dijelom vratili u uobičajeni režim i tempo, ali i dalje to nije to. Nadamo se da će sve ovo završiti uskoro, kako bismo opet svi mogli normalno funkcionirati, ne samo poslovno, već i privatno.

Bljesak.info: Koliko Mostar i Hercegovina koriste potencijal onog što vi nudite?
Šimunović: Ne onoliko koliko bismo mi htjeli i koliko bi oni mogli. Međutim, stvar je malo šireg karaktera nego se čini. Iako smo do sada učinili puno, mi smo suštinski organizacija koja djeluje kao mala pojedinačna inicijativa, i koja pored, sada već ozbiljnih kompetencija i referenci, ne može puno napraviti jer su naši kapaciteti ograničeni.

Gotovo sve organizacije ovog tipa u svijetu su dio tj. korisnik namjenskih programa potpore za razvoj, inovacije i poduzetništvo. U razvijenim zapadnim ekonomijama su to veliki državni programi (razvojni fondovi, garancijske linije, itd.)koji potiču privatno-javna partnerstva, a tu je i značajan privatni investicijski kapital- isve to daje ozbiljne rezultate na državnoj i međunarodnoj razini. Na istoku (Kina), država to 'vlastoručno' programira gdje će se, što i kako raditi i koliko novca ulagati, ali opet su u pitanju ozbiljni potezi vlasti koja je svjesna važnosti ove vrste podrške.

Kod nas nažalost nema državne agencije za MSP, nemamo inovacijski fond, a nemamo ni potporu lokalne vlasti u smislu aktivnosti koje su od javnog interesa – nove firme i nova radna mjesta.

Ako bismo za naš rad imali potporu s bilo koje razine, bilo bi značajno drugačije i efekti našeg rada bi imali puno širi efekt i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu. Nakon deset godina rada, mislim da smo nešto dokazali, pa se nadam da će to u narednom razdoblju konačno biti prepoznato i podržano od onih koji to mogu i koji bi to trebali – grad, županija, entitet, država.

Bljesak.info: Bavili ste se temom Održivog razvoja gradova. Može li i kako Mostar postati održivi grad?
Šimunović: Naravno da može. Takav Mostar bio bi zasnovan na modelu transparentnosti i održivom upravljanju resursima, u potpunosti digitaliziran, s jednostavnim procedurama i efektivnim uslugama građanima.

Mora se krenuti od zadovoljstva žitelja i pretpostavki koje su potrebne za to, a to je za početak infrastruktura – valjane gradske (i međugradske) prometnice, biciklističke staze i parkovi, funkcionalna zračna luka,itd. Nadalje,trebaju nam sve moguće i to ozbiljne olakšice i poticaji za kreiranje investicija i nova radna mjesta. I naravno, pitanje okoliša je goruće pitanje u Mostaru, i tu je toliko prostora za unapređenja da premašuje prostor koji imamo ovdje za tu temu.

Naravno, sve ovo traži da iza sebe ostavimo neke stare načine i počnemo prakticirati demokraciju u njenom najboljem izdanju, kao i veliki rad na kompetencijama ljudi koji su uključeni u sve navedeno. I to treba biti kontinuirani proces, a ne jednokratni potez. Volio bih doživjeti da vidim takav Mostar koji bi bio primjer i uzor svima kao grad koji funkcionira po načelima održivog razvoja, no promjena se prvo mora dogoditi u ljudima. Što se nadam da nećemo čekati do unedogled.

Bljesak.info: Gdje vidite INTERA TP u sljedećih deset godina?
Šimunović: INTERA TP vidim kao Tehnološki centar kompetencija Hercegovine koja će biti na usluzi privatnom sektoru, javnom sektoru i akademskoj zajednici u cilju izgradnje ljudskih i tehnoloških kapaciteta.

INTERA TP vidim kao regionalni inkubator za razvoj novih kompanija i podršku postojećim, uz potporu svih razina vlasti u našoj državi, pa onda i Europske Unije i ostalih subjekata iz međunarodne zajednice. Vidim nas i kao mjesto za privlačenje stranih investicija te kao način za privlačenje za digitalnih nomada i svih onih koji žele raditi iz Mostara za tržište čitavog svijeta u partnerstvu s lokalnim kompanijama. Vidim nas kao partnera u implementaciji programa i projekata od značaja za našu regiju koji će povećati istraživanje i razvoj te ubrzati tehnološki i digitalni napredak.