Vatikan u crvenom

Pandemija koronavirusa uvelike je financijski pogodila i Vatikan, koji lišen donacija i prihoda od muzeja tone u crveno. Optimistična predviđanja govore da će ove godine prihod Svete Stolice pasti za četvrtinu, a pesimistična idu i do 45 posto. Pandemija je izazvala kaos vatikanskim financijama, primoravši grad-državu da posegne duboko u rezerve i uvede jedne od najstrožih mjera kontrole troškova, uključujući zabranu putovanja i održavanje velikih događaja, piše Hina.

Teške godine

"Pred nama su zasigurno vrlo teške godine", predviđa Antonio Guerrero Alves koji je u siječnju preuzeo dužnost prefekta Tajništva za ekonomiju Svete stolice. Otac Guerrero, 60-godišnji španjolski jezuit i poliglot, magistar je ekonomskih znanosti, zatim socijalne i političke filozofije i teologije. Bio je isusovački rizničar u Mozambiku i generalni vijećnik zadužen za glavne isusovačke ustanove u Rimu (Gregorijansko sveučilište, Biblicistički zavod, Vatikanski radio itd.), a na dužnosti glavnog rizničara naslijedio je australskog kardinala Georgea Pella.

Rimokatolička Crkva ima dva proračuna. Jedan se odnosi na Svetu Stolicu, 'vladu' Katoličke Crkve koja je u međunarodnom pravu priznata kao suvereni entitet. Uključuje središnju administraciju i veleposlanstva koja održavaju diplomatske odnose u više od 180 zemalja svijeta. Prihode ostvaruje od nekretnina, ulaganja i donacija, poput godišnjeg godišnjeg prikupljanja milodara krajem lipnja poznate kao "Petrov novčić". Naime, na blagdan svetih Petra i Pavla 29. lipnja po svem svijetu skuplja se taj milodar, a riječ je o vjerničkoj solidarnosti s Papom da bi mogao obavljati redovite poslove, ali i za njegov rad, posebice uslijed ratnih sukoba ili prirodnih nepogoda.

Papa Benedikt XVI. je u enciklici "Deus caritas est" ustvrdio da takvo dobročinstvo pripada prastaroj, ali i dubokoj biti Crkve koje se ona ne može odreći. Petrov novčić, kojim se svake godine skupi na desetke milijuna dolara, ove godine zbog pandemije pomaknut na 4. listopada. Najviše priloga dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, zatim Njemačke i Italije. Drugi se budžet odnosi na Vatikanski grad, grad-državu okruženu Rimom, koji se puni ključnim prihodima od Vatikanskih muzeja u kojima su izložena neka od najznačajnijih djela svjetske umjetnosti. Proračun Države Vatikanskog Grada uobičajeno bilježi višak.

Stezanje remena

S pandemijom koronavirusa sve se poremetilo i procjenjuje se da će ukupni pad prihoda od koronavirusa za Svetu Stolicu i Državu Vatikanskog Grada biti do 25 milijuna eura.

"Za sada, Vatikanu još uvijek ne prijeti bankrot i ne treba ga se uspoređivati s nekom kompanijom koja mora ostvarivati profit", istaknuo je Guerrero i dodao da se predviđanja o padu prihoda kreću između "optimističnih" 25 posto i "pesimističnih" 45 posto.

Podsjeća da se Sveta Stolica ne može, kao sve druge države, zadužiti ili povećati poreze. Pandemija je drastično srezala dotok novca od muzeja koje je prošle godine posjetilo oko sedam milijuna ljudi. Godišnje vatikanski muzeji uprihode oko 90 milijuna eura, ali su sada zatvoreni još od 8. ožujka i najranije bi se mogli otvoriti krajem svibnja.To je, ukazuje Guerrero, gotovo tromjesečni gubitak prihoda. No, iako primorani na stezanje remena, Sveta Stolica i Vatikan zadržali su sva radna mjesta i plaće za svojih 5000 suradnika.

Tajnovita Stolica

No, nadbiskup Konrad Krajewski, papin milostinjar, početkom travnja pozvao će 250 članova Rimske kurije da polovicu svojih plaća daruju za pomoć ljudima koji pate zbog pandemije koronavirusa. Papa je posljednjih tjedana darovao respiratore bolnicama u Italiji, Siriji, Izraelu i Gazi te izdvojio 750.000 eura u fond solidarnosti za siromašne zemlje.

Inače vrlo tajnovita, Sveta Stolica je posljednji put objavila svoje račune za 2015., kada je zabilježen deficit od 12,4 milijuna eura, dok je Država Vatikanskog Grada ostvarila prihod od oko 60 milijuna eura.

Pater Guerrero Alves ističe da su prihodi Svete Stolice realno gledajući "skromniji od nekog američkog sveučilišta". U posljednje četiri godine su se prihodi kretali oko 270 milijuna eura, a uglavnom su se ostvarili od donacija, iznajmljivanja nekretnina, ulaganja i od turizma. Rashodni su u prosjeku iznosili 320 milijuna eura, od čega je 45 posto bilo za troškove osoblja. Višak iz proračuna grada Vatikana, kao i prilozi od vjernika i dio zarade Vatikanske banke, godinama se koriste kako bi se začepila proračunska rupa Svete Stolice, piše Hina