Ustavni sud o 90 milijuna KM duga RTRS-a

Radio Televizija Republike Srpske sav prikupljeni novac od RTV takse zadržava na svom računu i njime suvereno raspolaže od 2017. godine, objavio je BHRT navodeći kako dug RTRS-a prema BHRT-u, u ovom trenutku, iznosi više od 90 milijuna maraka.

Nakon što je provođenje zakona pokušao isposlovati u sudskim postupcima, a sudovi u Banja Luci presudili u korist RTRS-a, BHRT je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH o kojoj se odluka očekuje danas.

RTRS je, navodi državna televizija, protuzakonito izašao iz sustava naplate RTV takse 2017. godine. ''Tada su sklopili poseban ugovor o naplati sa Poštama Srpske i prikupljaju sredstva od RTV takse po osnovu entitetskog zakona. Zakonski, dio novca koji su u obvezi prebacivati na račun BHRT-a zadržavaju za sebe. Ustavni sud BiH, najviša pravna instanca u državi, razmatra apelaciju upravo zbog neprebacivanja tog novca na račun BHRT-a'', navodi BHRT.

Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a, kaže kako je to samo prvi korak u traženju pravde. ''Naravno ako presuda bude pozitivna, ali bojim se da će biti dug put do stvarane realizacije onoga što BHRT-u pripada. Očekujemo da apelacija vrati priču na početak, s tim da će nadležnim sudovima biti rečeno gdje je pogriješeno i šta treba uraditi da bi se odluka donijela onako kako pravo i pravda zahtijevaju'', rekao je..

RTRS je uvijek imao jedan izgovor - da zbog nepostojanja Korporacije javnih rtv-sustava nisu dužni prebacivati novac. Korporacija nije uspostavljena, a sudski postupci koje je pokretao BHRT nisu dali rezultata, jer su ih sudovi u Banja Luci odbijali kao neutemeljene.

Prethodno se Sud BiH proglasio nenadležnim za odlučivanje. I to je dovelo do ovih pokazatelja i razlika (tabela) posljednjih godina i milijunskih gubitaka BHRT-a.

Karamehmedović kaže kako je od 2017. godine prema posljednjim informacijama taj dug premašio 90 milijuna maraka.

''Ne treba posebno govoriti o kakvim se sredstvima radi da je BHRT imao mogućnost da ostvaruje svoja zakonska prava i da se financira onako kako je zakon predvidio i kao što je bio slučaj do 2017. ne bismo bili u dubiozi u kojoj se nalazimo i ne bi nam de facto prestanak rada što nije nikakav floskula'', naveo je.

Merima Kurtović-Pašalić, predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u, kaže kako su to stvari koje rukovodstvo mora riješiti i da se mora suočiti s tim i da nađe način kako će to riješiti. ''Ovdje ljudi rade ljudi rade i zarađuju plaću. Naš stalni zahtjev su redovne plaće, povećanje plaće, uplate doprinosa koji godinama nisu uplaćivani'', rekla je Kurtović-Pašalić.