UNICEF: Pandemija može natjerati milijun djece na dječji rad

Milijuni djece su pod rizikom da budu primorani na rad kao rezultat krize izazvane pandemijom COVID-19, koja bi mogla dovesti do prvog povećanja radne eksploatacije djece nakon 20 godina napretka, navodi se u novom izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO) i UNICEF-a.

Prema izvještaju “COVID-19 i dječji rad: Vrijeme krize, vrijeme djelovanja”, dječji rad smanjio se za 94 milijuna od 2000. godine, ali taj napredak je sada pod prijetnjom, priopćeno je iz UNICEF-a BiH.

Djeca koja su već izložena dječjem radu možda rade duže ili pod lošijim uvjetima, navodi se u izvještaju. Većina njih može biti prisiljena na najgore oblike rada, što značajno šteti njihovom zdravlju i sigurnosti.

Pročitajte još

Broj djece koja žive u siromašnim obiteljima mogao bi porasti za 86 milijuna

''Dok pandemija pustoši porodične prihode, bez podrške mnogi bi mogli pribjeći dječjem radu“, rekao je glavni direktor ILO-a, Guy Ryder.

''Socijalna zaštita je od vitalne važnosti u kriznim vremenima, jer pruža pomoć onima koji su najugroženiji. Integrirane brige o dječjem radu u šire politike o obrazovanju, socijalnoj zaštiti, pravdi, tržištima rada i međunarodnim ljudskim i radnim pravima čini presudnu razliku", kazao je Ryder.

Prema izvještaju, COVID-19 bi mogao rezultirati porastom siromaštva, a samim tim i porastom dječjeg rada, jer domaćinstva koriste sva raspoloživa sredstva za opstanak. Neka istraživanja pokazuju da porast siromaštva od jednog procenta dovodi do barem 0,7 posto povećanja dječjeg rada u pojedinim zemljama.

''U vrijeme krize dječji rad postaje mehanizam suočavanja za mnoge obitelji“, rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore.

''Kako siromaštvo raste, škole se zatvaraju i dostupnost socijalnih usluga opada, sve više djece je primorano na dječji rad. Dok preispitujemo svijet nakon pandemije COVID-19, moramo osigurati da djeca i njihove obitelji imaju alate potrebne kako bi riješili slične probleme u budućnosti. Kvalitetno obrazovanje, usluge socijalne zaštite i bolje ekonomske prilike mogu biti faktori promjena'', kazala je.

Ranjive grupe stanovništva poput onih obuhvaćenih zonama sive ekonomije, i radnika migranata – će između ostalog pretrpjeti najviše zbog ekonomske krize, porasta sive ekonomije i nezaposlenosti, općeg pada životnog standarda, zdravstvenih šokova i nedovoljnih sustava socijalne zaštite.

Sve je više dokaza, tvrde, da se dječji rad omasovljuje kako se škole zatvaraju za vrijeme pandemije. Privremena zatvaranja škola trenutno pogađaju više od milijardu učenika u preko 130 zemalja. Čak i kada nastava ponovo krene, neki roditelji više ne mogu priuštiti da pošalju djecu u školu.

Kao rezultat toga, više djece bi moglo biti primorano na eksploatacijske i opasne poslove. Rodne nejednakosti mogu postati sve veće, a djevojčice su posebno pogođene eksploatacijom u poljoprivredi i domaćem radu, navedeno je u izvještaju.

U ovom izvještaju predlaže se niz mjera za suzbijanje prijetnji povećanim dječjim radom, uključujući sveobuhvatniju socijalnu zaštitu, lakši pristup kreditima siromašnim domaćinstvima, poticanje dostojnog rada za odrasle, mjere za povratak djece u školu, uključujući oslobađanje od plaćanja školarine i više sredstava za inspekcije rada i provođenje zakona.

ILO i UNICEF razvijaju simulacijski model da bi sagledali utjecaj COVID-19 na dječji rad na globalnoj razini. Nove globalne procjene dječjeg rada objavit će se 2021. godine, priopćeno je iz UNICEF-a BiH.