Vlada najavila promjene: Na koja primanja će se sada udarati porez?

Dopremijerka i federalna ministrica financija Jelka Milićević izjavila je da se svakog građanina u BiH dotiču novi zakoni o doprinosima i porezu na dohodak, koje je Vlada u formi prijedloga utvrdila na današnjoj sjednici u Sarajevu i uputila ih u parlamentarnu proceduru. 

''Ovo su zakoni koji reguliraju pravila doprinosa za poslodavce, prava uposlenika i korisnika tih prava izvanproračunskih fondova i na određeni način su zakoni koji su definirani kroz Reformsku agendu '', kazala je Milićević na pres-konferenciji u Vladi FBiH.  

Važnost donošenja zakona ogleda se u činjenici da bude cjelovito uređena ova oblast i izbjegnuta velika neujednačenost u smislu stopa, osnovnica i obaveze doprinosa.

Ukidanje doprinosa

Predloženim rješenjima ukidaju se doprinosi na teret poslodavaca, a zbirna stopa doprinosa smanjuje sa sadašnjih 41,5 na 33,5 posto. Istodobno je proširena osnovica za obračun doprinosa, a osim na plaće obračunavat će se i na naknade za obrok i regres.

''Dakle, osnovni princip je bio proširenje osnovice za obračun poreza i doprinosa i da se na određeni način smanji ova stopa. Do sada smo imali doprinose po pitanju plaća i naknada 41,5 posto, ali je njena specifičnost osim visine i problem što su tu bile komplikacije odnosno specifičan način obračuna. U novom zakonu, osim toga što smo htjeli rasteretiti cijenu rada htjeli smo olakšati i sam obračun doprinosa. On u ovom Prijedlogu zakona je 33,5 posto i sastoji se od naknada za mirovinsko 18,5 posto na bruto plaću, 13,5 posto na zdravstvo i 1,5 posto na neuposlenost'', kazala je Milićević.

Zakoni su, dodaje, važni i zbog uposlenika, jer je do sada bilo veliko učešće neoporezivih primanja tako da su radnici imali često male osnovice za uplatu doprinosa, pa samim tim i male mirovine kada bi odlazili u mirovinu.

U ovom trenutku, podsjeća Milićević, sva primanja koja se primaju iz radnog odnosa ili mimo radnog odnosa se oporezuju i utiču odnosno ulaze u osnovicu za obračun mirovinskog.

''Posebno su specifične naknade koje se do sada bile po autorskim djelima - primanja iz samostalnog rada. Naime, plaćali su se ali nije bilo nikakvih prava iz tih naknada to jest poreza i doprinosa. U ovom slučaju i ta primanja odnosno doprinosi koji se plaćaju ulaze u osnovicu za sutra mirovinu i slično'', potcrtala je Milićević.

U zakonima su prepoznata primanja iz šest osnova - primanja iz nesamostalnog rada, to su rad zaposlenika kod poslodavca. Drugo je dohodak iz samostalnog rada, a to su ugovori o djelu, rad u komisijama, zastupničkim organima, povremeni poslovi kod poslodavaca pod određenim osnovama.

Također, tu je i dohodak od imovine i imovinskih prava, to su iznajmljivanja ili ostvarivanje prava od prodaje nekretnina.

Novi zakon o porezu

''Primanja iz financijskih ulaganja po prvi put i prihodi od isplate dividentnih se oporezuju. Uz to imamo i dio od kamata, gdje se samo na oročenu štednju oporezuje po stopi od 10 posto i ostalih prihoda koji su prihodi za posebne sportske radnike, umjetnike odnosno ljude u sportu i kulturi '', rekla je Milićević.

U odnosnu na važeći Zakon u predloženom zakonu o porezu na dohodak oporezuju se svi dobici od igara na sreću, što znači da neće biti više neoporezivog dijela.

''Na takav način ćemo, pošto nismo uspjeli s izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, taj dio oporezivanja svih dobitaka od igara na sreću vratiti kroz porez na dohodak'', istaknula je Milićević. 

S obzirom na to da je do sada bila jedinstvena stopa od 10 posto, kroz novi zakon o porezu na dohodak uvode se tri stope - jedna je nulta za plaće do 700 KM, stopa od 10 posto je za dohotke do 1.500 te 20 posto za više od 1.500 KM.

Ovim poreskim opoterećenjem namjera je da se napravi razlika onih s nižim primanjima odnosno na štetu onih koji imaju viša primanja.  Pomoćnica federalne ministrice financija Mira Bradara pojasnila je da se u donošenje novih zakona krenula s principima da se zadrži neutralni utjecaj na prihode izvanproračunskih fondova.

''Drugi princip je bio proširenje osnovice i smanjenje stopa doprinosa, te ne samo da su smanjene stope za nekih osam indeksnih poena (sa 41,5 na 33,5  posto) nego je veoma bitno da su harmonizirani i osnovica i stope skoro u cijeloj zemlji. To je značajan iskorak '', potvrdila je Bradara.

Pomoćnik federalne ministrice financija Hajrudin Hadžimehanović građanima je poručio da se kroz zakon o doprinosima ukida zbirni iznos stope doprinosa na plaću od 10,5 posto (parafisikalni dio koji je teretio poslodavca).