U najsretnijoj državi svijeta na burzi nikad veći broj ekonomista, a 20 tisuća ljudi moli za posao u Woltu

Finski mediji nedavno su izvijestili kako već postoje dostavljači spremni plaćati ugovorenom "kuriru" od 450 do 900 eura mjesečno, odnosno trećinu svojega dnevnog prihoda, kako bi mogli raditi.

Borba za mjesto u Woltu

 Na taj način registrirani dostavljači omogućuju rad onima koji su bez posla, dok su sami u međuvremenu pronašli drugi posao, ali ne raskidaju ugovor, javlja mađarska novinska agencija Telex. Dostavljačka platforma Wolt portalu Yle.fi potvrdila je saznanja o iznajmljivanju dostavljačkih "licenci" te najavila suzbijanje te pojave. Borba za radna mjesta u dostavi hrane samo je vrh "ledenog brijega" problema na finskom tržištu rada, koje se istodobno suočava i s nedostatkom radnika u pojedinim zanimanjima.

Nezaposlenih je oko 300 tisuća, a istodobno nedostaje IT stručnjaka, liječnika, zdravstvenog osoblja, stručnjaka u području zelene tranzicije i drugih visokokvalificiranih radnika u specijaliziranim profesijama. Ta radna mjesta ne mogu popuniti trenutačni tražitelji posla, navodi Telex. Najbrojniji među njima su osobe sa završenom srednjom školom te diplomirani sociolozi i ekonomisti.

Nezaposlenih ekonomista najviše u 21. stoljeću

Poteškoće diplomiranih ekonomista u pronalasku posla Yle.fi ilustrira primjerom Miike Alhopure iz Turkua, koji je u prosincu ostao bez posla kada je doznao kako mu ugovor na određeno vrijeme u gradskoj upravi neće biti produljen.

"Znao sam da postoji rizik u prihvaćanju radnog mjesta na određeno vrijeme, ali ne žalim jer sam mnogo naučio", rekao je Alhopuro, koji je prije toga imao stalno zaposlenje. Od prosinca je podnio desetke prijava i dobio dva razgovora za posao, a svoja iskustva bilježi na društvenim mrežama.

Alhopuro nije usamljen slučaj. U prosincu prošle godine više od 50 tisuća visokoobrazovanih osoba u Finskoj bilo je nezaposleno, prema podacima sindikata Akava, navodi Yle.fi. Portal ističe kako su ti pokazatelji rekordno visoki te kako je broj nezaposlenih sveučilišnih diplomanata najveći u 21. stoljeću.

Stručnjak Akave Miika Sahamies navodi kako nema znakova usporavanja tog trenda. Slab gospodarski rast jedan je od razloga jer poslodavci postaju oprezniji pri zapošljavanju. Drugi čimbenik je brzo mijenjajuće tržište rada, potaknuto digitalizacijom, automatizacijom i umjetnom inteligencijom.

Podaci Akave pokazuju kako broj nezaposlenih visokoobrazovanih raste brže od broja nezaposlenih s nižom razinom obrazovanja. Yle.fi navodi i primjer Emme Wikström, koja je pola godine tražila posao nakon što je u proljeće 2024. diplomirala sociologiju na Åbo Akademi.

"Kada čujete da ste jedan od 500 prijavljenih, shvatite koliko su šanse male", rekla je Wikström, koja je u međuvremenu pronašla posao u osiguravajućem društvu.

Zašto?

Prema analizi Telexa, transformacija tržišta rada nije jedini uzrok rekordne nezaposlenosti. Istraživanja pokazuju kako 57 posto nezaposlenih ne bi pronašlo posao čak ni uz snažan gospodarski rast.

Vještine tražitelja posla često nisu usklađene s potrebama novih zanimanja, a mnogi se suočavaju s dugotrajnim nedostatkom radnog iskustva. Među mlađima od 30 godina njih 27 tisuća nikada nije radilo, što čini gotovo desetinu nezaposlenih.

Prosječna stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji iznosi oko šest posto, dok je u Mađarskoj 4,6 posto. U Finskoj je premašila 10 posto. Za razliku od Mađarske, u Finskoj poslovi s niskom dodanom vrijednošću i niskim plaćama nisu uobičajeni, dijelom i zbog sektorskih kolektivnih ugovora. Finske vlade godinama usmjeravaju gospodarstvo prema visokoj dodanoj vrijednosti.

Prema Telexu, osnovna situacija bitno je drukčija nego u Mađarskoj: ili netko ima posao s pristojnom plaćom ili je nezaposlen, dok je međurješenje rijetko.

Telex upozorava kako se finsko gospodarstvo sporije oporavlja od pandemije koronavirusa nego ostale zemlje eurozone te je zapalo u dublju recesiju. Do 2023. pokazatelji tržišta rada bili su u skladu s prosjekom eurozone, no potom je došlo do naglog pogoršanja i snažnog rasta nezaposlenosti.

Raskid s Rusijom

Dodatni udarac predstavljalo je urušavanje trgovinskih odnosa s Rusijom nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dok je 2013. godine 9,6 posto finskog izvoza odlazilo u Rusiju, 2024. taj je udio pao na 0,4 posto.

Na povećanje broja nezaposlenih utječu i umirovljenici te imigranti. Sve više umirovljenika prijavljuje se na burze rada jer im mirovine ne pokrivaju životne troškove, a dio onih koji ispunjavaju uvjete za mirovinu odgađa odlazak u mirovinu.

Udio radno sposobnih osoba rođenih u inozemstvu porastao je s oko šest posto 2018. na 11 posto 2024. godine. Imigranti time u većoj mjeri nego prosjek eurozone povećavaju ponudu rada u Finskoj.

Prema pisanju Yle.fi, upravo su imigranti najčešći radnici u dostavi hrane. "Trebali biste se zapitati zašto nijedna Finkinja ili Finac ne radi ovaj posao", rekao je jedan od dostavljača Wolta. Dodao je kako taj posao rade gotovo isključivo imigranti jer je riječ o vrlo teškom i slabo plaćenom poslu.