Sve više mrtvih na gradilištima u Hercegovini: "Zaštita na radu nije trošak"

''Kada se dogodi nesreća koja za rezultat ima smrtni ishod, svi smo zakazali'', upozorava Marin Udovičić, direktor Tehnozaštite i dugogodišnji stručnjak iz područja zaštite na radu u intervjuu za Bljesak.info, komentirajući sve češće tragedije na gradilištima u Mostaru i Hercegovini.

Tragedija u travnju

Podsjetimo, početkom travnja u Mostaru je smrtno stradao građevinski radnik E.S. (1977) iz Žepča, a samo tri mjeseca ranije u mostarskom naselju Ortiješ smrtno je stradao građevinski radnik M.B. (1966.). Nesreća se dogodila tijekom izlijevanja betonske ploče.

U studenom prošle godine u Mostaru je preminuo i radnik koji je zadobio teške ozljede na gradilištu tunela Varda.

Prema podacima Federalne uprave za inspekcijske poslove, tijekom 2023. godine evidentirano je 345 teških ozljeda na radu, od čega je 11 završilo smrtnim ishodom. Godinu ranije prijavljeno je 280 teških ozljeda, ali čak 13 smrtnih slučajeva.

Alarmantna je to statistika koja ukazuje na ozbiljne probleme u sustavu zaštite radnika.

Pet ključnih čimbenika

Udovičić ističe kako zaštita na radu nije jednostavno pitanje te da odgovornost ne može biti svedena samo na jednu stranu.

''Zaštita na radu je simbioza pet ključnih čimbenika – Ministarstva rada i socijalne politike, inspektora zaštite na radu, ovlaštenih organizacija za zaštitu na radu, poslodavaca i samih radnika'', kaže.

Dodaje kako je Federacija Bosne i Hercegovine 2020. godine donošenjem novog Zakona o zaštiti na radu napravila značajan iskorak usklađivanjem s europskim direktivama, posebno kroz uvođenje procjene rizika za radna mjesta.

''Zaštita na radu danas je puno prisutnija u javnosti, organiziraju se seminari, registri ovlaštenih organizacija su javni i više ne možemo govoriti kako poslodavci nisu upoznati sa svojim obvezama'', navodi.

Foto: Tehnozaštita Mostar / Marin Udovičić, direktor Tehnozaštite i dugogodišnji stručnjak iz područja zaštite na radu

''Radnici odbijaju koristiti zaštitnu opremu''

Kao najčešće uzroke teških ozljeda navodi rad neosposobljenih radnika na opasnim poslovima, neispravnu opremu i strojeve te nedostatak odgovarajuće zaštitne opreme.

No, naglašava kako odgovornost nije uvijek isključivo na poslodavcima.

''Šokirani smo nekim situacijama koje smo zatekli na terenu, posebno kada je riječ o radu na visini. Čak i kada radnici imaju osiguranu zaštitnu opremu, odbijaju je koristiti jer ih, kako kažu, usporava'', ističe Udovičić.

Prisjetio se slučaja u kojem je radnik tijekom rada na visini odbio koristiti sigurnosni pojas uz objašnjenje kako zbog vezivanja ne bi stigao obaviti ni trećinu posla tijekom dana.

Prema njegovom iskustvu, do ozljeda često dolazi upravo kod iskusnijih radnika koji se s vremenom opuste i steknu lažan osjećaj sigurnosti.

''Nepažnja i opuštanje vrlo su česti uzroci nesreća. Radnici nenošenjem zaštitne opreme ne ugrožavaju samo sebe zbog mogućih ozljeda, nego i zbog profesionalnih oboljenja'', upozorava.

Ušteda?

Govoreći o edukaciji radnika, Udovičić kaže kako većina zaposlenih zaštitu na radu i dalje doživljava kao formalnost.

''Radnici prolaze zakonske edukacije, ali velik broj njih jedva čeka da to završi. Najbolji rezultati vide se u tvrtkama koje imaju zaposlenog stručnjaka za zaštitu na radu čiji je primarni posao upravo sigurnost radnika'', pojašnjava.

Naglašava kako direktor ne može kvalitetno obavljati poslove zaštite na radu uz sve druge obveze te kako se u brojnim tvrtkama taj dio svodi samo na zadovoljenje forme.

''Imamo dosta slučajeva gdje direktor iz razloga uštede preuzima poslove zaštite na radu, ali tada uglavnom govorimo o formi bez sadržaja'', kaže.

Samo dva inspektora za cijelu HNŽ

Smatra kako se sigurnosni standardi znatno bolje provode u tvrtkama koje imaju odgovornu osobu za zaštitu na radu.

''Direktor imenovanjem stručne osobe ne štiti samo radnike nego i sebe. Imali smo slučajeve gdje su direktori završavali u zatvoru zbog teških povreda provođenja mjera zaštite na radu kada bi nesreća završila smrtnim ishodom'', upozorava.

Govoreći o kaznama za poslodavce, Udovičić kaže kako nije pobornik represije, ali smatra da su sankcije ponekad jedini način djelovanja.

''Neki i dalje računaju kako im je jeftinije platiti kaznu nego ulagati u zaštitu na radu. No, sve je više onih koji shvaćaju kako ih jedna ozbiljna ozljeda može stajati stotine tisuća maraka ili čak uništiti tvrtku'', kaže.

''Zaštita na radu nije trošak''

Posebno ističe kako zaštita na radu nikako ne bi smjela biti promatrana kao trošak.

''Zaštita na radu nije trošak. To je investicija u sigurnost radnika, sigurnost odgovornih osoba i sigurnost poslovanja'', poručuje.

Kao jedan od najvećih problema sustava navodi katastrofalan nedostatak inspektora zaštite na radu.

''U cijeloj Hercegovačko-neretvanskoj županiji postoje samo dva županijska inspektora zaštite na radu, dok Zapadnohercegovačka županija nema nijednog'', upozorava.

Slična situacija, dodaje, vlada i u području zaštite od požara.

''To su poražavajuće brojke koje će uskoro biti još gore jer će dio postojećih inspektora otići u mirovinu'', kaže Udovičić.

Iako priznaje kako se nesreće događaju i u puno uređenijim državama, smatra da se preventivnim djelovanjem broj tragedija može značajno smanjiti.

''Svi moramo posvetiti više pažnje sigurnosti radnika. Ti ljudi kod kuće imaju obitelji i djecu koja čekaju da se vrate živi i zdravi'', zaključuje Udovičić za Bljesak.info.