U BiH ne postoji dovoljno stručnjaka za javne nabavke

Prema percepciji građana korupcija u Bosni i Hercegovini veoma je prisutna, međutim, kako je rekao direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović, nije na zabrinjavajućoj razini, tako da je pravo stanje negdje između toga.

Hadžović je također istaknuo prilikom današnje prezentacije Vodiča kroz javne nabavke u BiH i Izvještaja o antikorupcijskim kapacitetima javnih nabavki u sektoru sigurnosti, da je veoma teško dati argumentiranu procjenu o postotcima i iznosima zloupotrebljenim prilikom korupcije unutar sektora javnih nabavki u BiH.

On je na press konferenciji u Sarajevu pojasnio da Centar za sigurnosne studije implementira projekt "Izgradnja integriteta i jačanje antikorupcijskih praksi u sektoru sigurnosti - ACroSS", koji financijski podržava Europska unija.

''Projekt ima za cilj jačanje transparentnosti i odgovornosti pri javnim nabavkama u sektoru sigurnosti te uspostavljanje okvira za civilni nadzor javnih nabavki u sektoru sigurnosti'', rekao je.

Naglasio je da sektor javnih nabavki u BiH još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu te da je predmet značajnih zamjerki koje se upućuju institucijama vlasti i ostalim ugovornim tijelima. Međutim, dodao je da ne postoji skoro nijedna institucija u BiH na koju Uredi za reviziju nisu skrenule pozornost u svojim izvješćima.

Kako je rekao, sektor sigurnosti je zanimljiv iz nekoliko razloga - troši značajna proračunska sredstva, u okviru institucija jedan dio nabavki se može proglasiti tajnim, a javnost od njih očekuje da otkriju i procesuiraju slučajeve zloupotrebe javnih nabavki.

''Stoga ovaj sektor treba biti pod većom kontrolom vanjskih aktera koji mogu objektivnije i nepristrasnije vrednovati njihov rad u domeni njihovih aktivnosti'', smatra direktor Centra za sigurnosne studije.

Također je naglasio da je oblast javnih nabavki izuzetno značajna i za proces europskih i euroatlantskih integracija te da je stoga potrebno napraviti što kvalitetnije pomake u implementaciji zakonskih rješenja i raditi na njihovom dodatnom usuglašavanju s EU standardima.

Hadžović je ukazao na činjenicu da je korupcija prisutna i u mnogo uređenijim državama te da se procjenjuje da je rizik od korupcije ili štete unutar EU na godišnjoj razini oko pet milijardi eura.

''Tako da mi u BiH ne trebamo stvarati dojam da ćemo u potpunosti iskorijeniti korupciju'', dodao je.

Zaključio je da ono što se može uraditi je veće angažiranje na tome da se uspostavi što bolji zakonski i normativni okvir koji je dovoljno transparentan i pruža jednake mogućnosti svim sudionicima u ovom procesu.

Vršitelj dužnosti direktora Agencije za javne nabavke BiH Đenan Salčin izrazio je želju da danas predstavljeni Priručnik ne bude samo "mrtvo slovo na papiru" već da bude što korisniji.

Mišljenja je da je u borbi protiv korupcije potrebno promijeniti stanje u društvu te način razmišljanja, jer svi mi, kako je rekao, na neki način sudjelujemo u nekoj vrsti korupcije, bilo da se radi o odlasku kod liječnika na pregled ili kada tražimo nečiji broj kako bi ne bi dugo čekali na red.

Ipak, ovaj isti problem s korupcijom, napominje Salčin, imaju i ostale zemlje na Balkanu, odnosno zemlje u tranziciji, tako da, po njegovom mišljenju, jedan dio problema leži u našem mentalitetu i društvima.

On smatra da zakonodavni okvir nije toliko loš, ali ga je potrebno poštovati i provoditi, ali to kod nas nije slučaj.

''Odgovornost mora postojati u ovoj zemlji'', podvukao je.

Posebno je ukazao pozornost na to da u BiH ne postoji dovoljno obrazovnog kadra, odnosno stručnjaka za javne nabavke, koje bi, smatra Salčin, trebala imati svaka institucija i ugovorna tijela.

Naglasio je i to da do 2020. godine BiH mora uvesti to da kompletan proces natječaja bude u EU formatu da bi se smanjio međusobni kontakt ljudi, jer se na taj način smanjuje "dogovorna" korupcija.

Novinarima se obratio i dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Nedžad Korajlić koji je kazao da se akademska zajednica treba umrežavati s nevladinim sektorom u borbi protiv korupcije, koja je destabilizirajući faktor zemalja u tranziciji i ostalih zemalja.

Korajlić smatra da iscjepkanost javnih nabavki uveliko doprinosi njihovoj neefikasnoj kontroli te je stoga potrebno centralizirati javne nabavke.

Koordinator projekta Sanjin Hamidičević kazao je da je potrebno napraviti dodatni iskorak prema javnosti u oblasti javnih nabavki kako bi je što bolje upoznali.

''Ovaj Vodič na sustavan i jednostavan način daje odgovore na osnovna pitanja o javnim nabavkama i približava razne postupke i nabavke koje postoje u bosanskohercegovačkom zakonodavstvu'', rekao je te izrazio nadu da će naići na dobar prijem kod čitatelja i time doprinijeti boljem razumijevanju postupaka javnih nabavki u BiH.

Osim Vodiča, ukratko je predstavio rezultate njihovog monitoringa po kojem institucije u BiH većinom djeluju u okviru zakonskih obaveza propisanim zakonskim aktima o javnim nabavkama. Ali s druge strane, napomenuo je, primijećeno je da nisu osigurani dodatni uvjeti za jačanje odgovornosti, transparentnosti i povjerljivosti, na što ih ne obavezuje zakon, ali što bi doprinijelo većem povjerenju u procesu javnih nabavki.

Dodao je da je najbolje je ocijenjeno Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije, a najlošije MUP Županije Sarajevo.