Tko je na nogama, tko u fotelji - Gdje Mostarci rade?

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u Gradu Mostaru je u 2020. godini u registru pravnih osoba bilo upisno 4.242 pravne osobe, 1.859 jedinica u sastavu pravnih osoba i 3.644 obrta, navodi se u radnoj verziji Strategije razvoja Grada Mostara 2022. – 2027. dostupnoj građanima na analizu i komentare.

Navodi se kako je razvidno da je rastući trend u broju subjekata koji se vode u registru Federalnog zavoda za statistiku.

Pročitajte još

Trend smanjenja: Koliko ljudi živi u Mostaru?

Opada razvijenost

U dokumentu stoji kako se Grad Mostar u 2020. godini nalazio na 9. mjestu po indeksu razvijenosti prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Ispred Grada Mostaru su Tuzla na 8. mjestu te općine iz Sarajevskog kantona.

No, kada se primjenjuje nova metodologija izračunavanja indeksa razvijenosti, Grad Mostar bilježi pad indeksa razvijenosti. Naime, u 2019. godini Grad Mostar je bio na 6. mjestu dok je 2018. godine bio na 8. mjestu po indeksu razvijenosti u Federaciji BiH.

Prema istim podacima u strukturi pravnih osoba najveći udio je u djelatnosti klasificiranoj pod S (Ostale uslužne djelatnosti) i to 27 posto, dok je na drugom mjestu djelatnost G (trgovina na veliko i malo i popravak vozila i motocikla) sa 21 posto udjela.

U strukturi obrta najveći udio je u djelatnosti I (Djelatnost pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane) i to 28 posto, dok je na drugom mjestu djelatnost G (Trgovina na veliko i malo i popravak vozila i motocikla) sa 26 posto udjela.

Pad zaposlenih i prihoda

U dokumentu se također navodi i kako je broj poslovnih subjekata koji su predali završne financijske račune za 2020. godinu iznosio 1.456 i u odnosu na 2018. godinu veći je za 183 poslovna subjekta ili za 13 posto poslovnih subjekata koji su predali svoje završne financijske račune.

''Ovih 1.456 poslovnih subjekata zapošljavaju 20.428 osoba, što je 64 posto od ukupnog broja zaposlenih osoba u Gradu Mostaru. Međutim, od ovih 20.428 zaposlenih u poslovnim subjektima koji su predali završne financijske račune 28 posto zaposlenih je u tri poslovna subjekta (SKB Mostar, JP EPHZHB i HT Mostar)'', navodi se.

Kada se analiziraju rezultati poslovanja ovih 1.456 poslovnih subjekata u 2019. godini se bilježi rast broja zaposlenih, rast prihoda i profita u odnosu na 2018. godinu. Međutim, u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu bilježi se pad u broju zaposlenih, te pad u ukupnim prihodima, dok se bilježi rast neto dobiti.

Najviše u trgovini

Ukupni prihodi ovih 1.456 poslovnih subjekata su pali za 15 posto u odnosu na 2019. godinu, dok je broj zaposlenih u ovim poslovnim subjektima u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu pao za 4 posto. Pad ovih pokazatelja u 2020. godini najviše je uzrokovan pandemijom Covid-19 koja je uvelike ograničila ili zaustavila rast gospodarstva.

U strukturi poslovnih subjekata najviše ih je u sektoru trgovine i to 29 posto, potom u prerađivačkoj industriji 13 posto, dok je na trećem mjestu sektor stručnih, tehničkih i znanstvenih djelatnosti. Na petom mjestu po udjelu je sektor građevinarstva sa 8 posto dok je na petom mjestu sektor informacijskih i komunikacijskih djelatnosti sa 7 posto. Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane čini 5 posto, dok prijevoz i skladištenje čine 4 posto u strukturi poslovnih subjekata koji su predali završne financijske račune za 2020. godinu.

U prerađivačkom sektoru, koji čini 13,12 posto udjela u strukturi poslovnih subjekata koji su predali završne financijske račune za 2020. godinu, najzastupljeniji je metaloprerađivački sektor sa preko 3 posto udjela, potom drvni sektor sa udjelom od preko 2 posto, prehrambena industrija (proizvodnja hrane i pića) s preko 1,5 posto.

276 KM

Prihodi od poreza na dohodak u Gradu Mostaru u 2020. godini iznose 28.996.049 KM i predstavljaju 63% ukupnih prihoda od poreza na dohodak u HNŽ. Prihodi po glavi stanovnika u 2020. godini bio je 276 KM i veći je nego na razini HNŽ gdje iznosi 213, te je veći I od prihoda po glavi stanovnika na razini Federacije BiH gdje iznosi 207 KM.

Prihodi od poreza na dohodak od 2016. godine imaju trend rasta do 2019. godine, ali je u 2020. godini došlo do pada poreskih prihoda za 7% što je ponajviše uzrokovano pandemijom Covid-19.

Udio u izvozu

Udio Grada Mostara u izvozu ostvarenom u HNŽ iznosi 48 posto u 2020. godini, dok udio Grada Mostar u ukupnom uvozu ostvarenom u HNŽ iznosi 65%.

''Međutim, vidljivo je kako Grad Mostar od 2018. godine bilježi pad izvoza dok je uvoz također u padu u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu s tim da je u 2019. godini u odnosu a 2018. godinu zabilježen rast uvoza, što također prati trendove na razini HNŽ'', navedeno je.

Kada analiziramo izvoz i uvoz po glavi stanovnika može se vidjeti da od 2018. godine izvoz po glavi stanovnika ima negativan trend dok uvoz varira iz godine u godinu s tim da je u 2020. godini najmanji kada se promatra razdoblje od 2016. do 2020. godine, stoji u spomenutom izvještaju.