Termalna vrela u BiH: Potencijal koji država ne vidi

Republika Srpska raspolaže značajnim geotermalnim potencijalom, ali iskoristivost ovog prirodnog resursa trenutno je minimalna, a razlog su, tvrde stručnjaci, obimna istraživanja i skupe investicije koje bi prethodile uspostavljanju sustava za grijanje i rekonstrukciji postojeće toplotne mreže u gradovima i općinama.

U Europskoj uniji oko 400 toplana za grijanje koristi geotermalnu energiju, a procjene su da će do 2030. godine zbog brojnih benefita više od 1.000 njih prijeći na ovaj vid grijanja. Tragom te priče novinari poratala Glas Srpske pitali su stručnjake kakvi su potencijali Republike Srpske na tom polju.

Najbogatija banjalučka regija

U Republičkom zavodu za geološka istraživanja kažu da oko 75 posto teritorije Srpske karakteriziraju povoljni geotermalni uvjeti te da trenutne mogućnosti proizvodnje energije iz geotermalnih bušotine na teritoriji Srpske iznose oko 40 MWth. Prema grubim ocjenama, navode u Zavodu, koriste se svega dvije petine raspoloživih potencijala, a kao najperspektivnije područje izdvaja se Semberija.

"Na osnovu rezultata dobivenih prethodno izvedenim istraživanjima na teritoriji Bijeljine mogu se zahvatiti vode temperature iznad 110 stupnjeva Celzijevih. Tijekom 2018. godine radili smo analizu toplotnog tržišta i moguće konverzije toplotne stanice u Bijeljini u geotermalnu, koja je najperspektivnija za transformaciju. Međutim, to nije lako izvodljivo, iziskuje veliki novac, ali sigurno da se u budućnosti mora ići u tom pravcu", istaknuo je inženjer geologije u Zavodu Uroš Jurošević.

Pročitajte još

Bolesni Mostarci mogli bi ići na termalno liječenje u Italiju

Pored Semberije Jurošević kaže da se izdvaja i zona ofiolitskog pojasa od istoka do krajnjeg zapada Srpske, odnosno od Višegrada do Novog Grada.

"U istočnom dijelu termalne vode se koriste samo na području Višegrada, a izvori termalnih ili termomineralnih voda su registrirani i na području Milića, Šekovića, Rogatice, Teslića, Prnjavora, Laktaša, Banja Luke i Prijedora. Sa značajnim potencijalom izdvaja se banjalučka regija, koja je drugo prioritetno područje", priča Jurošević.

Potencijal

Prema njegovim riječima 2011. godine je potpisan memorandum o geotermalnim istraživanjima banjalučkog basena između islandske kompanije "Manvit" i grada, kao i koncesijski ugovor za istraživanja, potpisan s Vladom Srpske, ali istraživanja nikada nisu započeta.

"Ključ za veću iskorištenost ovog potencijala leži u daljim istraživanjima. Nužno je izbušiti duboke bušotine, kako u spomenutim regijama tako i na ostalim perspektivnim lokacijama. Pozitivan primjer je Hrvatska, koja je kroz pristup različitim EU fondovima započela bušenje više dubokih bušotina koje će imati namjenu i za proizvodnju struje", kazao je Jurošević i naveo da se prema saznanjima na području Višegrada trenutno vrše istraživanja.

Kada je u pitanju ekološki aspekt Jurošević kaže da bi u sektoru toplifikacije prioritet trebalo dati korištenju obnovljivih geotermalnih resursa jer su benefiti nemjerljivi po životnu okolinu.

"Kada je u pitanju financijski aspekt, situacija je drugačija, prije svega zbog značajnih investicija za uspostavljanje sistema kojem prethode bušenja, rekonstrukcija postojeće mreže i slično, ali generalno ovi projekti spadaju u one s visokim povratom ulaganja. Posebno se ističu troškovi proizvodnje nakon potencijalnog uspostavljanja sustava koji bi u usporedbi s trenutnim bili minimalni", kazao je on.

U Republičkom zavodu za geološka istraživanja kažu da je u Srpskoj ekspanzija uvođenja niskotemperaturnih sustava za grijanje, ali budući da oni nisu obuhvaćeni zakonskom regulativom, ne postoje precizni podaci o broju sistema koji su uspostavljeni.

"U idućem periodu bit će povučeni određeni koraci da bi zakonski bilo regulirano uvođenje ovih sustava grijanja, prije svega zbog uspostavljanja odgovarajućeg registra", rekli su u Zavodu.