Superbogati nikad bogatiji, novih 100 milijuna ekstremno siromašnih

Najbogatijih 10 posto ljudi u svijetu povećalo je bogatstvo u pandemiji koronavirusa i sada su vlasnici više od polovine svjetskog bogatstva, pokazalo je istraživanje pariškog Laboratorija za nejednakost u svijetu.

Milijarderi su u 2020. godini povećali svoje bogatstvo najviše otkada je organizacija počela objavljivati izvješća, utvrdila je skupina ekonomista koju je okupio poznati francuski ekonomist Thomas Piketty.

Istodobno je 100 milijuna ljudi potonulo u ekstremno siromaštvo, pokazalo je godišnje istraživanje Laboratorija o nejednakosti u svijetu, prenosi Hina. 

Plaćeni dopusti i benefincije u bogatijim zemljama u pandemiji odigrali su ključnu ulogu, spriječivši da još više ljudi ne potone u siromaštvo. Siromašnije zemlje nisu imale resurse za podizanje prihoda i očuvanje radnih mjesta, ističu u Laboratoriju za nejednakost u svijetu.

Najbogatijih deset posto sada ostvaruje 52 posto globalnog prihoda, a siromašnija polovina stanovništva samo osam posto, navodi BBC zaključke izvješća.

Porast broja siromašnih

Jedan posto najbogatijih na svijetu posjeduje više od trećine ukupnog dodatnog bogatstva akumuliranog od 1995. godine, dok je siromašnija polovina globalnog stanovništva uzela samo dva posto.

Pročitajte još

Cjepivo protiv covida donijelo prednost bogatima

"Nakon više od 18 mjeseci pandemije svijet je još više polariziran", zaključio je sudirektor Laboratorija za nejednakost u svijetu Lucas Chancel.

"Dok je bogatstvo milijardera poraslo za više od 3.600 milijardi eura, još sto milijuna ljudi pridružilo se ekstremno siromašnima", rekao je Chancel, napominjući da je ekstremno siromaštvo prethodnih 25 godina bilo u padu.

Bez imovine

Izvješće je pokazalo da je prosječna odrasla osoba ove godine zaradila 16.700 eura i da posjeduje imovinu prosječne vrijednosti 72.900 eura.

Pojedinac iz redova 10 posto najbogatijih zaradio je pak 87.200 eura, a onaj iz sirmašnije polovine populacije samo 2.800 eura.

Siromašniji gotovo i nemaju imovine, zaključuju u Laboratoriju za nejednakost u svijetu.

Istraživanje je pokazalo da su 52 najbogatija pojedinca u svijetu u proteklih 25 godina povećala svoje bogatstvo za 9,2 posto godišnje.

Udio žena u ukupnom globalnom dohotku od rada bio je manji od 35 posto i uvećan je za pet postotnih bodova u odnosu na 1990. godinu, ali govori u prilog tvrdokornoj neravnopravnosti s muškarcima.

Države bogatije, vlade siromašne

Zemlje su u proteklih 40 godina postale znatno bogatije, a njihove vlade znatno siromašnije, utvrdili su u Laboratoriju.

Tako je u bogatim zemljama udio bogatstva u vlasništvu državnog sektora blizu nule ili je negativan, što znači da je bogatstvo u cijelosti u privatnim rukama, tumače.

Kriza covida 19 dodatno je zaoštrila taj trend budući da su se vlade kod privatnog sektora zadužile u protuvrijednosti 10 do 20 posto BDP-a .

Niska razina bogarstva vlada imat će važne implikacije po njihove kapacitete da se u budućnosti pozabave problemom nejednakosti ali i ključnim izazovima 21. stoljeća, kao što su klimatske promjene, upozoravaju.

Europa je regija s najnižom razinom nejednakosti u svijetu, utvrdili su u Laboratoriju, izračunavši da 10 posto najbogatijih ima 36 posto udjela u ukupnom prihodu.

Najviša je razina nejednakosti zabilježena u sjevernoj Africi gdje je 10 posto najbogatijih imalo 58 posto udjela u ukupnom prihodu.

Kako bi se nejednakost ublažila, ekonomisti pozivaju na “skromni progresivni porez na bogatstvo globalnih multimilijunaša” radi redistribucije i predlažu strože mjere suzbijanja utaje poreza.

“S obzirom na veliku koncentraciju bogatstva skromni progresivni porezi mogu generirati značajne prihode za vlade”, ističu.