Nema krpljenja: Tunel Crnaja treba cjelovitu rekonstrukciju

Profesor na sarajevskom Fakultetu za promet i komunikacije Osman Lindov izjavio je da je potrebna i opravdana cjelovita rekonstrukcija tunela Crnaja na dionici magistralnog puta M17 Konjic-Jablanica.

''Tunel Crnaja je u veoma lošem stanju koje prerasta u segment potpunog zatvaranja ako se nešto ne uradi i to je stanje koje traje već 15 godina.  U prošlom periodu se više puta "probalo" sanirati stanje, ali to je bilo "krpljenje rupa", a ne rekonstrukcija. Znači, potrebna je i opravdana cjelovita rekonstrukcija'', kazao je Lindov za Fenu.

Naglasio je da je neophodno napraviti sveobuhvatnu pripremu i osigurati adekvatnu regulaciju prometa sa minimalnim potpunim obustavama prometa, što podrazumjeva poseban sustav regulacije i osiguranje alternativnih trasa u blizini tunela.

Lindov smatra da bi bilo optimalno da se gradi nova cijev, a da promet ne bude obustavljen i da ide kroz postojeću cijev, te da nakon izgradnje ova postojeća cijev ostane za promet u slučaju nužde (prometna nesreća, radovi u tunelu i drugo).

Alternativni pravci koji bi služili za preusmjerenje prometa, kako je dodao Lindov,  morali bi biti adekvatni i sa što manjim gubitkom vremena i troškova transporta.

Tunel Crnaja svojevrsna je "crna točka" po studiji koja je predstavljana 2017. i čiji je voditelj u izradi bio profesor Lindov koji je i ovaj put naveo da je potrebno što prije krenuti sa rješavanjem te ''crne točke“ uz uvažavanje svega navedenog.

Analize iz te studije su pokazale da je stanje u pogledu smrtnosti uzrokovanih prometnim nezgodama i uopće stanje sigurnosti cestovnog prometa u BiH nezadovoljavajuće.

Cestovna mreža u BiH se ubraja među slabo razvijene u Europi. Starost cesta u BiH je oko 35 godina, a gustoća mreže je 0,414 (km/km2 ), odnosno 4.96 (km/1000 stanovnika), što je 2,5 do 4 puta manje nego u zemljama zapadne Europe.

Isto tako, bosanskohercegovačke ceste zaostaju i po tehničkim pokazateljima, elementima trase, kao i po uzdužnim i poprečnim profilima u odnosu na ceste u razvijenim zemljama.

Kada bi se primjenjivala mjerila država zapadne Europe u pogledu gustoće cestovne mreže, u BiH bi trebalo da je već u eksploataciji više od 1.000 kilimetaara autocesta.

''S obzirom na nepovoljno stanje u BiH, sigurnost cestovnog prometa potrebno je da se razmatra kao općedruštveni problem, koji se regulira i rješava povezivanjem svih subjekata, snaga i resursa koji utječu na sigurnost cestovnog prometa. Polazeći od značaja sigurnosti prometa na cestama, vršenja poslova i zadataka koji se ostvaruju kroz kontrolu i reguliranje, postoji potreba za kontinuiranim analitičkim praćenjem stanja sigurnosti prometa na cestama, njegovom unapređenju, obogaćivanju metodologije i sadržaja rada, jer model za ostvarivanje neke apsolutne sigurnosti u prometu ne postoji'', naglašeno je u studiji.

U tri godine, koje su bile obuhvaćene studijom, dogodilo se 18 prometnih nesreća u tunelu Crnaja.

Na mreži magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine ima 109 lokaliteta koji su definirani po određenim kriterijima kao ''crna točka''. Kategoriju ''crnih točaka'' zadovoljavaju one lokacije na kojima se u razdoblju od četiri uzastopne godine dogodilo više od 12 prometnih nezgoda sa nastradalim osobama (poginulim, teže ozlijeđenim i lakše ozliheđenim osobama u prometnim nezgodama).