Godina iza nas u Hercegovini je protekla u znaku gotovo neprekidnih "sukoba" između radnika i vlasti, pri čemu se kao najdugotrajniji, najteži i najeksponiraniji izdvojio štrajk zdravstvenih radnika u HNŽ-u.
Uz zdravstvo, 2025. godinu obilježili su i štrajkovi u obrazovanju, pravosuđu te javnim poduzećima, a zajednički nazivnik svih sporova bili su izostanak stvarnog dijaloga i pokušaji rješavanja radničkih zahtjeva sudskim zabranama.
Zdravstveni radnici Hercegovačko-neretvanske županije u travnju su izašli na ulice Mostara, poručivši da je zdravstveni sustav odavno urušen, ali da ga održavaju upravo oni koji su potplaćeni i sustavno diskriminirani.
Govoreći ispred sindikata zdravstva, Dalibor Vuković kazao je kako ministar i politika više nemaju pravo govoriti o urušavanju sustava.
"Ovaj sustav drže zdravstveni radnici. Što se tiče ministra i politike, sustav je davno urušen", rekao je Vuković, ističući da je Aneksom kolektivnog ugovora liječnicima i stomatolozima bez problema povećan koeficijent, dok se ostalim zdravstvenim radnicima poručuje da novca nema.
Nakon više od dva mjeseca čekanja i pregovora bez sadržaja, svibanjski sastanak pregovaračkih timova završio je potpunim prekidom dijaloga.
Sindikati su ustvrdili da Vlada nije ponudila apsolutno ništa, a Dalibor Vuković je izjavio:
"Vlada nije ponudila ni 0,10, ni 0,20, ni 0,30, ni 0,40. Odbijeno je sve".
Posebno su istaknuli "ponižavajuće postupanje vlasti", uključujući tvrdnje da su sindikalni predstavnici izbačeni iz zgrade Vlade kako bi se spriječilo davanje izjava medijima.
Početkom lipnja Skupština Sindikata SKB Mostar donijela je odluku o stupanju u štrajk, ističući da su iscrpljene sve mogućnosti mirnog rješavanja spora.
U kolovozu su arbitražom precizno definirani poslovi koji se neće prekidati tijekom štrajka, a predsjednik Sindikata SKB Mostar Ivica Anić službeno je najavio generalni štrajk zdravstvenih djelatnika od 25. kolovoza.
Sindikat je pritom naglasio da pacijenti neće biti ugroženi te da je štrajk usmjeren isključivo na zaštitu prava radnika.
Tijekom rujna Općinski sud u Mostaru privremeno je zabranio štrajk zdravstvenih radnika, no Županijski sud je kasnije pravomoćno odbacio zahtjev Vlade i Ministarstva zdravstva.
Konačno, Općinski sud u Mostaru odbio je i tužbu kojom se aktualni štrajk pokušao proglasiti nezakonitim.
Sindikat je to nazvao velikom pobjedom, ističući da se štrajk više od 3.500 zdravstvenih radnika nastavlja sve do potpisivanja kolektivnog ugovora.
U studenome je štrajk zdravstvenih radnika ušao u treći mjesec bez ikakvog dogovora.
Ministar zdravstva Milenko Bevanda izjavio je kako zahtjev sindikata za povećanje koeficijenata od 0,5 nije realan.
"Oni su sebi postavili cilj i od njega ne odstupaju, ali taj cilj u ovom trenutku nije realan", rekao je Bevanda, dodajući da zdravstveni djelatnici u HNŽ-u imaju najviše koeficijente u Federaciji.
Sindikati su, s druge strane, optužili Ministarstvo za organizacijsku konfuziju i nered u pregovaračkom procesu.
Krajem prosinca održan je sastanak predstavnika sindikata i Vlade HNŽ-a, koji su iz Koordinacije sindikata zdravstvenih radnika u HNŽ-u ocijenili neuspješnim.
Premijerka je, kako navode, na sastanku iznijela i svojevrsnu prijetnju kako će morati poduzeti određene korake u skladu sa zakonom, no iz sindikata su u tom slučaju najavili odgovor.
"Sindikat će, u slučaju ugrožavanja bilo kakvih prava svojih članova, odgovoriti na odgovarajući način, također u skladu sa zakonom", dodali su.
Kako stvari stoje, ovaj štrajk bit će jedna od udarnih tema i u 2026. godini.
Protekla godina je za prosvjetne radnike u Hercegovačko-neretvanskoj županiji započela sudskom zabranom štrajka.
Nakon višemjesečnog generalnog štrajka započetog u studenome 2024. godine, Općinski sud u Mostaru krajem prosinca donio je odluku kojom je nastavak štrajka zabranjen uz obrazloženje da se ugrožava pravo djece na obrazovanje.
Učenici su se početkom godine vratili u školske klupe, dok su sindikati poručili kako je riječ o političkoj, a ne pravnoj odluci te da su poštovali sve zakonom propisane procedure.
Višemjesečna pravna borba završena je krajem studenoga, kada su sindikati osnovnog i srednjeg obrazovanja objavili da je Presudom Županijskog suda u Mostaru u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev Vlade HNŽ-a i potvrđena zakonitost štrajka.
U pojašnjenju presude sud je utvrdio da su ispunjeni svi uvjeti iz Zakona o štrajku, Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, Zakona o radu i važećih kolektivnih ugovora te da Vlada i nadležno ministarstvo nisu ispunili zakonsku obvezu uspostave liste miritelja i Mirovnog vijeća.
Sindikati su poručili da presuda potvrđuje njihova višemjesečna upozorenja da je štrajk bio uredno najavljen, organiziran i vođen u skladu sa zakonom, dok su tvrdnje Vlade ocijenjene netočnima i pravno neutemeljenima.
Presudu su nazvali pobjedom pravde i važnim presedanom za zaštitu prava na štrajk, ističući da se prava radnika ne mogu ukinuti političkom voljom.
''Presuda potvrđuje da su sindikati branili zakon, a Vlada ga je kršila. Sada kada je to sudski potvrđeno zahtijevamo javno priznanje zakonitosti štrajka, hitno uspostavljanje liste miritelja, te otvaranje konstruktivnog dijaloga. Nadamo se da ćemo u narednom periodu uspjeti da u otvorenom socijalnom dijalogu i pregovorima riješiti pitanja koja su bila razlozi štrajka. Ova presuda je potvrda da se prava radnika ne mogu ukinuti političkom voljom. Ona je pobjeda pravde koja predstavlja važan presedan za zaštitu prava na štrajk, ali i snažnu poruku o nužnosti očuvanja neovisnosti pravosuđa i institucija u odnosu na političke pritiske. Ujedno vraća i dostojanstvo svim zaposlenima u školama koji su vjerovali da njihova borba ima smisla. Sindikati obrazovanja zahvaljuju svim radnicima, roditeljima i građanima koji su im pružali podršku i razumijevanje. Ova presuda nije kraj, nego novi početak u izgradnji pravednijeg, sigurnijeg i stabilnijeg društva u kojem se glas radnika sluša, a ne ušutkuje'', naveli su sindikalisti.
Zaposlenici sudova i tužiteljstava u Županiji Zapadnohercegovačkoj tijekom cijele godine upozoravali su na ponižavajuće uvjete rada i činjenicu da već 28 godina rade bez kolektivnog ugovora.
Nakon štrajka upozorenja u travnju, u studenome je započeo opći štrajk u svim pravosudnim institucijama ŽZH-a.
Sindikat je poručio da to nije samo borba za plaće, nego i borba za zakon, dostojanstvo i pravo na sindikalno organiziranje, upozoravajući da će posljedice ignoriranja dijaloga osjetiti i građani.
Štrajk upozorenja zaposlenika Zračne luke Mostar sredinom srpnja dao je brze rezultate kroz najavu povećanja plaća do 24 posto.
Ipak, sindikat je kasnije upozorio da se dio povećanja temelji na zakonskoj obvezi, a ne na stvarnom ispunjenju sindikalnih zahtjeva.
Zbog neispunjenih obećanja i nastavka ignoriranja radnika, mogućnost novih štrajkova ponovno je stavljena na stol.
S obzirom na to da veći dio štrajkova nije riješen, u 2026. godini ne trebamo se čuditi novim prosvjedima.
