Štrajk u pravosuđu ŽZH: "Postali smo socijalni slučaj"

Štrajk radnika u pravosuđu ŽZH ušao je u 113. dan, a sindikat poručuje kako je to ujedno 113 izgubljenih prilika za dogovor.

Dan uoči donošenja županijskog Zakona o plaćama, kojim bi, prema navodima sindikata, trebalo doći do najvećeg povećanja plaća proračunskih korisnika u povijesti ŽZH, djelatnici u pravosuđu poručili su kako nastavljaju štrajk.

Kako navode, kao uposlenici u pravosuđu i članovi sindikata pozdravljaju nastojanje za povećanje plaća, ali ističu kako to povećanje ne rješava njihov položaj.

"Naša je startna pozicija cca 1050 KM pa nije isto dobiti 20 posto na našu i 20 posto na ministarsku plaću. Ni s tim povećanjem naše plaće neće biti ni prosječne, ni blizu, a ni konkurentne", naveli su iz sindikata.

Građanima blokiran pristup

Iz sindikata ističu kako povećanje plaća nije jedini problem, nego i činjenica da opći štrajk u sudovima i tužiteljstvu traje neprekidno već 113 dana.

Tvrde kako izvršna vlast ignorira štrajk, bez poziva na dogovore, bez prijedloga i bez reakcija na njihove prijedloge.

"Građanima je blokiran pristup sudovima i tužiteljstvu, štete su nenadoknadive, a djelatnici sudova i tužiteljstva višegodišnjom nebrigom sustava dovedeni su na rub egzistencije", poručili su.

Naveli su i kako djelatnici pravosuđa rade u posebnim stresnim, specifičnim i rizičnim uvjetima, prolaze policijske provjere za pristup tajnim podacima te rade u, kako su naveli, časnim institucijama.

"I kažu da smo isti kao i svi drugi, ni po čemu posebni, manje plaćeni nego domari u školama. Pravosuđe je postalo socijalni slučaj, ali bez socijalne pomoći", stoji u priopćenju.

Odlazak ljudi iz sustava

Sindikat upozorava kako niske plaće u pravosuđu za posljedicu imaju odlazak kvalificiranih i iskusnih ljudi iz sustava te slab odaziv na natječaje za zapošljavanje.

"Provodimo reforme, trudimo se doseći europsku razinu učinkovitosti, a odlaze nam najbolji. Oni koji bi sutra trebali biti suci, rade za manju plaću nego trgovci", naveli su.

Iz sindikata tvrde kako Vlada odbija pregovarati s njima jer smatra da nisu reprezentativni.

Navode kako je kolektivni ugovor potpisan s novoosnovanim sindikatom državnih službenika i namještenika, a za taj ugovor tvrde kako ne sadrži prava za njih, niti za djelatnike u upravi.

Prema tvrdnjama sindikata, ugovor je potpisan "pro forme", kako bi im se, kako navode, "začepila usta".

Poziv na rješenje krize

U priopćenju su se osvrnuli i na primjer Republike Hrvatske iz 2023. godine, kada su djelatnici u pravosuđu krenuli u borbu za svoja prava.

Naveli su kako je tada sud zaključio "da se radi o štrajku organiziranom u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa te, stoga, sindikat koji organizira štrajk za tu svrhu ne mora biti utvrđen kao reprezentativni".

Iz sindikata poručuju kako je, ako je reprezentativnost Vladi jedini argument za nijekanje prava djelatnika u pravosuđu, a plaće su, kako navode, sramotne, otvoreno pitanje žive li svi u istoj stvarnosti.

"Sutra je dan odluke i dan ispita sposobnosti i volje aktualne vlasti da riješi krizu u pravosuđu", poručili su iz sindikata.

Podsjetimo, štrajk u pravosuđu ŽZH traje mjesecima, a ranije je objavljeno kako su zbog obustave rada odgođena ročišta, postupci usporeni ili zaustavljeni, dok je građanima otežano ili onemogućeno ostvarivanje zakonskih prava i poštivanje rokova.

Spor između sindikata i Vlade ŽZH traje još od ranijih zahtjeva za uređenjem plaća i statusa zaposlenih u pravosuđu. Sindikat je ranije upozoravao na izostanak dijaloga, plaće koje ne prate rast troškova života, nejednak tretman u odnosu na suce i tužitelje te nedostatak jasnog pravnog okvira za plaće.

U međuvremenu je Sindikat pravosuđa ŽZH dobio spor protiv Vlade, nakon čega je poručeno kako se štrajk nastavlja do ispunjenja zahtjeva. Vlada je, s druge strane, tvrdila kako će dio zahtjeva biti riješen kroz Zakon o plaćama i kolektivni ugovor s reprezentativnim sindikatom, dok sindikat pravosuđa ustraje na tome da njihovi problemi time nisu riješeni.